{"id":9380,"date":"2020-12-09T13:35:57","date_gmt":"2020-12-09T13:35:57","guid":{"rendered":"http:\/\/localhost:10245\/?p=9380"},"modified":"2020-12-09T14:27:38","modified_gmt":"2020-12-09T14:27:38","slug":"istrazivanje-o-stanju-borbe-protiv-korupcije-u-hrvatskoj-822","status":"publish","type":"novosti","link":"https:\/\/transparency.hr\/hr\/novost\/istrazivanje-o-stanju-borbe-protiv-korupcije-u-hrvatskoj-822\/","title":{"rendered":"Istra\u017eivanje o stanju borbe protiv korupcije u Hrvatskoj"},"content":{"rendered":"

U prosincu 2019.godine provedeno je istra\u017eivanje o korupciji u svim dr\u017eavama Europske unije, a rezultati su objavljeni u lipnju 2020. godine.[1]<\/a> Ukupno je anketirano 27.498 gra\u0111ana Europske unije, a od toga njih 1.029 iz Hrvatske. Prema mnogim pokazateljima Hrvatska ima ozbiljan problem s korupcijom kao sustavnim neriješenim problemom.<\/p>\n

Korupcija je uzrok iseljavanja gra\u0111ana iz Hrvatske,  te stvara najve\u0107u ugrozu za gospodarski, socijalni i društveni napredak.<\/p>\n

Eurobarometar o korupciji je u anketiranju istra\u017eio: dojam o razini korupcije i njenoj raširenosti; stavove o razini korupcije u tijelima javne vlasti i biznisu, djelotvornosti vlasti, pravosu\u0111u i  neovisnim tijelima u borbi protiv korupcije; osobno iskustvo u davanju mira; korupciji u zdravstvu i prijavljivanje korupcije nadle\u017enim tijelima javne vlasti.<\/p>\n

Ukratko o rezultatima Eurobarometra o korupciji<\/strong><\/p>\n

U prosjeku 71% gra\u0111ana Europske unije smatra da je korupcija u njihovoj zemlji raširena, a 42% da se u posljednje tri godine pove\u0107ala.<\/p>\n

U Hrvatskoj \u010dak 97% gra\u0111ana smatra da je korupcija raširena pojava (u prethodnim istra\u017eivanjima 2013. i 2017. godine to je smatralo 94%), a 69% da se u posljednje tri godine pove\u0107ala.<\/p>\n

Prema ovom pokazatelju raširenosti korupcije Hrvatska je najkorumpiranija dr\u017eava Europske unije. Od 100 hrvatskih gra\u0111ana njih 97 smatra da je korupcija problem. U Finskoj takav dojam imaju 22 gra\u0111ana od njih 100.<\/p>\n

93% hrvatskih gra\u0111ana smatra da je korupcija prisutna na lokalnoj razini, a njih 87% da je prisutna u tijelima javne vlasti na nacionalnoj razini.<\/p>\n

Najkorumpiranijim se smatraju politi\u010dke stranke (61%) i politi\u010dari na svim razinama od lokalne do nacionalne (58%). Najve\u0107e odstupanje od prosjeka EU odnosi se na rad sudova . Više od polovine gra\u0111ana smatra da je korupcija u pravosu\u0111u raširena.<\/p>\n

Korupcija i poslovni sektor  <\/strong><\/p>\n

Kada se analizira utjecaj korupcije na poslovni sektor istra\u017eivanje pokazuje da je korupcija dio naše poslovne kulture (84%) mnogo više nego u drugim dr\u017eavama \u010dlanicama EU. Tako\u0111er,  bliska povezanost poslovnog sektora i politike uzrokuje korupciju (83%). Jedini na\u010din za poslovni uspjeh u Hrvatskoj je preko politi\u010dkih veza (80%), dok je prosjek EU 51%.<\/p>\n

79% hrvatskih gra\u0111ana smatra da korupcija i pogodovanje onemogu\u0107avaju poslovno natjecanje.<\/p>\n

Stanje borbe protiv korupcije u Hrvatskoj <\/strong><\/p>\n

Rezultati Posebnog barometra o korupciji za Hrvatsku bili su povod za Istra\u017eivanje o stanju borbe protiv korupcije u Hrvatskoj<\/strong>  koje je za Transparency International Hrvatska[1]<\/a> provela agencija Hendal u srpnju 2020. godine na reprezenatativnom nacionalnom uzorku CATI metodom uz kontrolu kvalitete sukladno ISO 20252 standardu.<\/p>\n

Anketa je provedena neposredno nakon objave rezultata parlamentarnih izbora i prije konstituiraju\u0107e sjednice 10. saziva Hrvatskog sabora ( od 5. do 20. 7. 2020. godine)<\/p>\n

Korupcija je uzrok iseljavanja gra\u0111ana iz Hrvatske,  te stvara najve\u0107u ugrozu za gospodarski, socijalni i društveni napredak. <\/strong><\/p>\n

Uzorak <\/strong><\/p>\n

1000 ispitanika na nacionalno reprezentativnom uzorku gra\u0111ana Republike Hrvatske starijih od 15 godina stratificiranih po 6 regija i 4 veli\u010dine naselja, slu\u010dajnim odabirom ku\u0107anstava i ispitanika unutar ku\u0107anstva uravnote\u017eenom prema spolu i dobi ispitanika.  <\/p>\n

Istra\u017eivanje o korupciji je slo\u017eeno zbog toga što su mnogi uzroci korupcije ujedno i njene posljedice. Relevantni istra\u017eiva\u010di korupcije[2]<\/a> smatraju da su uzroci korupcije sljede\u0107i: veli\u010dina javnog sektora, kvaliteta regulacije, stupanj ekonomske konkurentnosti, struktura dr\u017eavne uprave, stupanj decentralizacije, utjecaj kulture, društvenih vrijednosti, te utjecaj povijesnog naslije\u0111a i geografskog polo\u017eaja neke dr\u017eave. Istovremeno glavne posljedice korupcije su stvaranje nejednakost, utjecaj na mjerenje produktivnosti, onemogu\u0107ava ulaganja i investicija.<\/p>\n

Korupcija je izrazito slo\u017eena i teško iskorjenjiva društvena pojava koja se brzo prilago\u0111ava na promjene i mutira<\/strong>. Klju\u010dnu ulogu u njenom smanjivanju ima promjena odnosa mo\u0107i, svijesti i ponašanja gra\u0111ana, uz istovremeno mobiliziranje dovoljne politi\u010dke volje da se promjene dogode.<\/p>\n

Borba protiv korupcije i formiranje kompetentne, nekorumpirane i u\u010dinkovite vlasti su klju\u010dna obe\u0107anja svih izbornih aktera u svim izbornim ciklusima od 2000. godine do danas u Hrvatskoj.<\/p>\n

Od ulaska Hrvatske u Europsku uniju 2013. godine do danas svjedo\u010dimo neautonomnom statusu neovisnih tijela u prevenciji i represiji korupcije, nedovoljnim resursima, te nedostatku podrške tijelima javne vlasti koja se bave implementacijom antikoruptivnih mjera i alata. Ovo je razorna kombinacija nepostojanja stvarne politi\u010dke volje i nedovoljnih administrativnih kapaciteta tijela javne vlasti u borbi protiv korupcije koji onemogu\u0107avaju vršenje nadle\u017enosti zbog kojih su osnovana.<\/p>\n

Dobro upravljanje zaustavlja korupciju. Dobro upravljanje je participativno, transparentno,  odgovorno,  djelotvorno, nepristrano, te promovira vladavinu prava<\/strong>.      <\/p>\n

Razina povjerenja <\/strong><\/p>\n

Gra\u0111ani Hrvatske nemaju povjerenja u politi\u010dke stranke i politi\u010dare na svim razinama vlasti. Od 100 gra\u0111ana njih 70 ne vjeruje politi\u010dkim strankama, a najmanje povjerenja imaju u politi\u010dare na lokalnoj razini 63,6%<\/p>\n

Od sto gra\u0111ana politi\u010darima na nacionalnoj razini potpuno vjeruje tek njih troje, a na lokalnoj razini samo jedan. Rezultati su razli\u010diti ako se usporede prema sociodemografskim obilje\u017ejima. Najviše nepovjerenja prema politi\u010dkim strankama je na sjeveru Hrvatske (41%) i Dalmaciji (39%), te u naseljima koja imaju od 2.000 do 10.000 stanovnika.<\/p>\n

Politi\u010dkim strankama ne vjeruju oni starosti od 35 do 44 godine, uglavnom muškarci, zaposleni u stalnom radnom odnosu i nezaposleni, a potpuno im vjeruju stariji od 65 godina.<\/p>\n

Politi\u010drima na nacionalnoj razini ne vjeruju gra\u0111ani starosti od 25 do 34 godine sa završenim fakultetom, a potpuno vjeruju stariji od 65 godina starosti.<\/p>\n

Prevencija borbe protiv korupcije u Hrvatskoj <\/strong><\/p>\n

Borbu protiv korupcije trebala bi predvodi preventivna tijela \u010diji bi cilj morao biti djelovanje u smislu onemogu\u0107avanja korupcije, boljom edukacijom o štetnim posljedicama korupcije i poticanjem pozitivnih društvenih vrijednosti poput poštenja i odgovornosti.<\/p>\n

Neovisna preventivna tijela borbe protiv korupcije u Hrvatskoj su: Povjerenik za informiranje, Povjerenstvo za odlu\u010divanje o sukobu interesa, Dr\u017eavni ured za reviziju i Dr\u017eavna komisija za kontrolu postupaka javne nabave, ali i neka tijela izvršne vlasti poput Porezne uprave.<\/p>\n

Gra\u0111ani ne prepoznaju ulogu neovisnih preventivnih tijela<\/strong> jer ih ve\u0107ina smatra da najve\u0107u ulogu imaju mediji, ali i represivna tijela poput Dra\u017evnog odvjetništva, USKOK-a i policije.<\/p>\n

Velika razina nepovjerenja u pravosudni sustav rezultat je dugotrajnih postupaka koji kompromitiraju napore u borbi protiv korupcije. Gra\u0111ani su potpuno svjesni uloge medija u razotkrivanju nepravilnosti,  jer se samo na taj na\u010din mo\u017ee utjecati na u\u010dinkovitost u stvarnom rješavanju nepravilnosti.<\/p>\n

S druge strane gra\u0111ani smatraju da su zlouporabe prisutne i raširene kod politi\u010dara, ali i u tijelima javne vlasti.<\/p>\n

Glavni uzroci korupcije u Hrvatskoj<\/strong><\/p>\n

Glavni uzroci korupcije u Hrvatskoj zaslu\u017euju posebnu analizu, jer daju mogu\u0107e odgovore na pitanja zašto su razmjeri korupcije i njena ukorijenjenost duboko usa\u0111eni u svijest gra\u0111ana i na\u010dine ponašanja u svakodnevnom \u017eivotu. Treba ih promatrati u odre\u0111enom povijesno-politi\u010dkom kontekstu i na njima bi trebalo graditi novu antikorupcijsku strategiju.<\/p>\n

Gra\u0111ani su prepoznali materijalizam i \u017eelju za stjecanjem bogatstva kao glavnim uzrokom pojave korupcije u Hrvatskoj,<\/strong> a na razini osobnog integriteta tu mo\u017eemo dodati još  nedostatak samokontrole pojedinca, te eti\u010dkih normi.<\/p>\n

Zanimljiva su neka odstupanja. Nedostatak eti\u010dkih normi kao uzrok korupcije nisu prepoznali mladi, ve\u0107 oni stari od 45 do 64 godine. 78% mladih prepoznalo je materijalizam i osobno boga\u0107enje kao glavni uzrokom pojave korupcije u Hrvatskoj.<\/p>\n

Kada se tome pribroji društvena klima koja korupciju u društvu prihva\u0107a kao dio normalnog stanja, te vjerovanje da je nemogu\u0107e posti\u0107i poslovne ili osobne rezultate bez korištenja nekog oblika korupcije onda je sasvim normalno da se ne vidi izlaz iz sadašnjeg stanja.  <\/p>\n

Jedan od va\u017enih uzroka pojave korupcije je i ponašanje politi\u010dara koji predstavljaju loš primjer gra\u0111anima, a istovremeno obnašaju vlast i donose obvezuju\u0107e odluke za sve. To se odnosi na sve poiti\u010dare bez obzira da li se svjetonazorski nalaze lijevo, u sredini ili desno; te da li obnašaju izvršnu vlast ili se nalaze u oporbi.<\/p>\n

Mogu\u0107e rješenje problema korupcije u Hrvatskoj<\/strong><\/p>\n

Gra\u0111ani prepoznaju mogu\u0107e rješenje problema korupcije u Hrvatskoj dosljednom primjenom jednostavnog postupka kojim bi se utvrdio na\u010din stjecanja imovine svakog gra\u0111ana bez roka zastare od 1990. godine do danas.<\/p>\n

83% gra\u0111ana podr\u017ealo bi takav zakon. Zanimljivost je da bi ga u ve\u0107oj mjeri podr\u017eali stanovnici Like, Banije i Korduna, te Dalamacije. Kao i oni koji su stari izme\u0111u 54 i 65 godina \u017eivota. Jednako tako podr\u017eali bi i oduzimanje sve imovine za koju se ne bi moglo utvrditi porijeklo u korist Dr\u017eavnog prora\u010duna RH.<\/p>\n

Strategija suzbijanja korupcije 2021.- 2030. <\/strong><\/p>\n

Hrvatska ima dva izazova u borbi protiv korupcije. Prvi je onaj neposredni koji se odnosi na same trenutne antikorupcijske aktivnosti. Drugi se odnosi na ukupan društveni kontekst koji bi trebao podizati kapacitete u sna\u017enoj prevenciji i onemogu\u0107avanju korupcije.   <\/p>\n

Neposredni izazov su<\/strong>: nizak antikorupcijski aktivizam, niska razina sankcioniranja koruptivnog ponašanja prvenstveno u javnom sektoru, nedostatak stimuliranja za borbu protiv korupcije na razini dr\u017eavne uprave, dojam nesistemati\u010dnosti i velikih o\u010dekivanja od neovisnih preventivnih i represivnih tijela koja nemaju dovoljne kapacitete.<\/p>\n

Posredni izazovi  su<\/strong>: dojam o nedovoljnoj spremnosti javnog sketora da se mijenja, nedostatku gra\u0111anskog aktivizma, porast siromaštva stanovništva.<\/p>\n

Antikorupcijska strategija mo\u017ee biti uspješna ako su evidentna tri pomaka od dosadašnje prakse<\/strong>, a to je procesuiranje krivi\u010dnih dijela koja su povezana s korupcijom, zaštita prijavitelja nepravilnosti i ja\u010danje kapaciteta neovisnih tijela za borbu protiv korupcije.  Klju\u010dne pretpostavke za ostvarivanja ciljeva antikorupcijske strategije<\/strong> ukratko su: politi\u010dka volja<\/strong> nositelja vlasti, antikorupcijska infrastruktura<\/strong>, u\u010dinkovitost u razotkrivanju, procesuiranju i ka\u017enjavanju koruptivnog ponašanja<\/strong>,te promocija antikorupcije kao po\u017eeljnog društvenog djelovanja.<\/strong><\/p>\n

[2]<\/a> J.G. Lambsdorf u International Handbook on the economics of corruption<\/em> ur. S.Rose-Ackerman, 2006.:41.-61.<\/p>\n

[1]<\/a> Transparency International Hrvatska je korisnik Institucionalne podrške stabilizaciji i\/ili razvoju udruga u podru\u010dju demokratizacije i društvenog razvoja (19_1_DEM) Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva , te je provedba ovog istra\u017eivanja financirana iz ovih sredstava.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

[1]<\/a> Special Eurobarometer 502 dostupno na linku (pristupljeno listopad 22.10. 2020.) https:\/\/ec.europa.eu\/commfrontoffice\/publicopinion\/index.cfm\/Survey\/getSurveyDetail\/instruments\/SPECIAL\/<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

U prosincu 2019.godine provedeno je istra\u017eivanje o korupciji u svim dr\u017eavama Europske unije, a rezultati su objavljeni u lipnju 2020. godine.[1] Ukupno je anketirano 27.498 gra\u0111ana Europske unije, a od toga njih 1.029 iz Hrvatske. Prema mnogim pokazateljima Hrvatska ima ozbiljan problem s korupcijom kao sustavnim neriješenim problemom. Korupcija je uzrok iseljavanja gra\u0111ana iz Hrvatske,  […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":7665,"menu_order":0,"template":"","categories":[],"novosti_category":[64],"class_list":["post-9380","novosti","type-novosti","status-publish","has-post-thumbnail","hentry","novosti_category-novosti"],"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/transparency.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/novosti\/9380","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/transparency.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/novosti"}],"about":[{"href":"https:\/\/transparency.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/novosti"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/transparency.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/transparency.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/7665"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/transparency.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=9380"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/transparency.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=9380"},{"taxonomy":"novosti_category","embeddable":true,"href":"https:\/\/transparency.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/novosti_category?post=9380"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}