{"id":9262,"date":"2018-08-10T19:59:12","date_gmt":"2018-08-10T19:59:12","guid":{"rendered":"http:\/\/localhost:10245\/?p=9262"},"modified":"2024-11-05T12:59:52","modified_gmt":"2024-11-05T12:59:52","slug":"intervju-drsc-davorka-budimir-vecina-gubitnika-na-unutarstanackim-izborima-u-skh-uclanila-se-u-hdz-pocetkom-1990-godine-698","status":"publish","type":"novosti","link":"https:\/\/transparency.hr\/hr\/novost\/intervju-drsc-davorka-budimir-vecina-gubitnika-na-unutarstanackim-izborima-u-skh-uclanila-se-u-hdz-pocetkom-1990-godine-698\/","title":{"rendered":"Intervju dr.sc. Davorka Budimir – Ve\u0107ina gubitnika na unutarstana\u010dkim izborima u SKH u\u010dlanila se u HDZ po\u010detkom 1990. godine"},"content":{"rendered":"

Nedavno ste predstavili knjigu “Politi\u010dka elita u Hrvatskoj 1986.-1990.” Istra\u017eiva\u010dkog karaktera u kojoj ste problematizirali kasne tranzicijske procese u Hrvatskoj. Jedan od zaklju\u010daka je da smo se transportirali u višestrana\u010dki sustav, no da je obrazac ponašanja politi\u010dkih aktera ostao nepromijenjen. S obzirom na tu \u010dinjenicu, mo\u017ee li se govoriti  o osjetnoj razlici u utjecaju korupcije na hrvatsko gospodarstvo  i utjecaju korupcije u onim  zemljama koje su tranziciju prošle?<\/strong><\/p>\n

Hrvatska tranzicijska politi\u010dka elita nastala je nakon prvih višestrana\u010dkih izbora 1990. godine  na temeljima komunisti\u010dkih politi\u010dkih institucija bivšeg jednopartijskog sustava. Ono što se od tada do danas nije promijenilo je komunisti\u010dki obrazac regrutacije pojedinaca na pozicije politi\u010dkog odlu\u010divanja. Za to su najodgovornije politi\u010dke stranke kao najva\u017eniji kanali ulaska pojedinaca na politi\u010dke pozicije. Nazivi institucija su promjenjeni, a umjesto jednopartijskog  formiran je višestrana\u010dki sustav.<\/em><\/p>\n

Kada se u svibnju raspravljalo o zakonu o arhivskoj gra\u0111i u medijima se spominjala brojka o tome da je SKH imao 298 000 \u010dlanova 1989. godine, te da je više od 97 000 njih prešlo u HDZ. Ti podaci ne odgovaraju \u010dinjeni\u010dnom stanju, jer ih demantiraju dokumenti koji su u cjelosti objavljeni u mojoj knjizi.  <\/em><\/p>\n

U listopadu 1989. godine SKH je imao formalno 260 031 \u010dlanova. SKH je jedini u SFRJ proveo unutarstrana\u010dke predizobre za strana\u010dka tijela kojima je pristupilo 203 245 \u010dlanova. U tom procesu sudjelovalo je samo 756 kandidata koji su se natjecali za du\u017enosti. Ve\u0107ina onih koji su tada bili izborni gubitnici u\u010dlanili su se u HDZ, a nakon prvih višestrana\u010dkih izbora izabrani su na visoke du\u017enosti u vlasti.<\/em><\/p>\n

O tome treba govoriti, jer su procesi ustanovljavanja politi\u010dkih institucija dugotrajni, a pojedinci nisu mogli preko no\u0107i promjeniti komunisti\u010dki sustav vrijednosti koji je na taj na\u010din transportiran u tranzicijsko razdoblje. To treba osvijestiti, jer upravu u tim procesima mo\u017eemo tra\u017eiti odgovore na mnoga pitanja s kojima se danas suo\u010davamo, a što se posebno odnosi na veliki problem korupcije.<\/em><\/p>\n

Kaos predizbornog vremena u prolje\u0107e 1990. godine govori nam o tome kako je komunisti\u010dka elita ozakonila ste\u010dene privilegije iz bivšeg sustava. Zakon o ispitivanju porijekla imovine i oduzimanju nezakonito ste\u010dene imovine usvojen je tri dana nakon završetka prvog izbornog kruga u travnju 1990.godine i imao je samo tri \u010dlanka. To zna\u010di da su u vrijeme provo\u0111enja izbora i izborne kampanje istovremeno mijenjani zakoni. Nije neva\u017eno istaknuti da su po\u010detkom 1990. godine. Prije odr\u017eavanja izbora, na suda\u010dke i pravosudne pozicije izabrani su mnogi kadrovi iz komunisti\u010dkog sustava koji su na tim pozicijama ostali i u višestrana\u010dkom sustavu.<\/em><\/p>\n

U ovim \u010dinjenicama treba tra\u017eiti uzroke korupcije u Hrvatskoj, a to su ukratko: prvo, komunisti\u010dko naslije\u0111e koje je toleriralo “rad u fušu”i poticalo sivu ekonomiju; drugo, donošenje zakona koji su omogu\u0107avali kasnije koruptivne rizike i tre\u0107e,  imenovanje kadrova u sudstvu i pravosu\u0111u neposredno prije odr\u017eavanje prvih višestrana\u010dkih izbora.       <\/em><\/p>\n

Kaskaju li hrvatske institucije u izgradnji uskla\u0111enog antikorupcijskog programa za drugim dr\u017eavama?<\/strong><\/p>\n

Borba protiv korupcije u Hrvatskoj prestala je onoga trenutka kada je Hrvatska primljena u punopravno \u010dlanstvo u Europskoj uniji 1.7.2013. godine. Do tada su postojali poja\u010dani napori da se implementiraju zakoni i ni\u017ei propisi u hrvatski zakonodavni okvir, da se formiraju neovisne institucije poput Povjerenika za informiranje ili Povjerenstva za odlu\u010divanje o sukobu interesa.<\/em><\/p>\n

Danas nakon pet godina svjedo\u010dimo \u010dinjenici da neovisna preventivna i represivna tijela u borbi protiv korupcije nemaju kapacitete, a niti u\u010dinkovite alate da smanje koruptivne rizike.  <\/em><\/p>\n

U\u010dinkovita borba protiv korupcije podrazumijeva dobru prevenciju i u\u010dinkovitu represiju. Ovako se stje\u010de dojam da se korupcija u kona\u010dnici isplati, jer su pravosudni procesi dugi, a zbog svakodnevnih korupcijskih afera gra\u0111ani na njih više uop\u0107e ne ragiraju.<\/em><\/p>\n

Mo\u017eete li nam dati nekoliko primjera standardne prakse borbe protiv korupcije u drugim dr\u017eavama?<\/strong><\/p>\n

Temelj borbe protiv korupcije je sustavno onemogu\u0107avanje koruptivnih radnji i smanjivanje koruptivnih rizika u\u010dinkovitim preventivnim alatima, a posebno u postupcima javne nabave. Dobri propisi i elektroni\u010dki sustav nisu dovoljni, ako nema u\u010dinkovitog nadgledanja procesa. Hrvatska do danas nije donijela zakon o zaštiti prijavitelja korupcije i nepravilnosti. Tako\u0111er nemamo zakon o lobiranju kojim bi se regulirala lobisti\u010dka profesija.<\/em><\/p>\n

Niti jedna udruga, grupa gra\u0111ana ili pojeidnac ne mogu se sami boriti protiv korupcije to je unaprijed izgubljena bitka. Korupcija je prisutna u svim društvima i u svim sustavima i kao takva nikada ne\u0107e biti iskorijenjena. Ali za ono za što se kao društvo morao boriti je izradnja takvog sustava koji \u0107e sprje\u010davati nepravilnosti, smanjivati korupciju i poticati pozitivne društveni vrijednosti poput rada, poštenja i odgovornosti. To je onaj trenutak koji se još nije dogodio u hrvatskom društvu. Osvijestiti da odgovornost i poštenje moraju svakom gra\u0111aninu omogu\u0107iti da mo\u017ee \u017eivjeti od vlastitog rada.<\/em><\/p>\n

U tom smislu iskustva nekih drugih dr\u017eava ne mogu biti rješenje naših problema, ali mogu biti odgovor. Uzrok iseljavanja hrvatskih gra\u0111ana  je duboko ukorijenjena korupcija,  nepravedan i nepošten sustav koji egzistira na selektivnim kriterijima, strana\u010dkoj podobnosti i komunisti\u010dkom obrascu regrutacije kadrova na pozicije.  <\/em><\/p>\n

U ovom trenutku je djelomi\u010dno poništena nabava \u010detiri katamarana za dr\u017eavnu tvrtku Jadroliniju. Ministar prometa Oleg Butkovi\u0107 je 11. srpnja izjavio: “Jedna od glavnih zada\u0107a Uprave je bila nabava novih brodova. Ovaj postupak koji je ra\u0111en u Jadroliniji nije bio onakav kakav sam htio i kakav je trebao biti. Zna\u010di – nije bio transparentan”. Dobiva se dojam kako su u RH natje\u010daji jedna stvar, a praksa sasvim druga. Kojim je mehanizmima mogu\u0107e poja\u010dati efikasnost i transparentnost same dr\u017eave?<\/em><\/p>\n

Postoji jedan mehanizam koji je vrlo lako implementirati, jer ga kao iskustvo poznajemo kroz fiskalizaciju uvedenu prije pet godina. Zamislite situaciju da se se u realnom vremenu i lako \u010ditljivom, digitalnom obliku omogu\u0107i uvid u povezivanje sklopljenih ugovora u postupcima javne nabave s izdanim i pla\u0107enim ra\u010dunima za robe i usluge. Ili da se uvede obveza politi\u010dkim strankama da mjese\u010dno izvještavaju o svim primitcima i  izdacima, te donacijama koja bi se predavala na isti na\u010din na koj poslodavci predaju izvještaje o pla\u0107ama radnika. Isto tako da se mjese\u010dno izvještava o pojedina\u010dnim donacijama i sponzorstvima dr\u017eavnih i javnih tvrtki, te privatnih tvrtki. Uz to da se onemogu\u0107i doniranje onih koji su porezni du\u017enici ili koji ne ispla\u0107uju place svojim zaposlenicima.<\/em><\/p>\n

Javnom objavom takvih podataka na jednom mjestu elektroni\u010dkim putem pove\u0107ala bi se transparentnost sustava, bez obzira da li \u0107e takve informacije zainteresirana javnost konzumirati ili ne.<\/em><\/p>\n

   Link na intervju<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Nedavno ste predstavili knjigu “Politi\u010dka elita u Hrvatskoj 1986.-1990.” Istra\u017eiva\u010dkog karaktera u kojoj ste problematizirali kasne tranzicijske procese u Hrvatskoj. Jedan od zaklju\u010daka je da smo se transportirali u višestrana\u010dki sustav, no da je obrazac ponašanja politi\u010dkih aktera ostao nepromijenjen. S obzirom na tu \u010dinjenicu, mo\u017ee li se govoriti  o osjetnoj razlici u utjecaju korupcije […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":11473,"menu_order":0,"template":"","categories":[],"novosti_category":[64],"class_list":["post-9262","novosti","type-novosti","status-publish","has-post-thumbnail","hentry","novosti_category-novosti"],"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/transparency.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/novosti\/9262","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/transparency.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/novosti"}],"about":[{"href":"https:\/\/transparency.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/novosti"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/transparency.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/transparency.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/11473"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/transparency.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=9262"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/transparency.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=9262"},{"taxonomy":"novosti_category","embeddable":true,"href":"https:\/\/transparency.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/novosti_category?post=9262"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}