{"id":12658,"date":"2026-08-14T13:49:48","date_gmt":"2026-08-14T11:49:48","guid":{"rendered":"https:\/\/transparency.hr\/?post_type=novosti&p=12658"},"modified":"2026-08-14T13:49:48","modified_gmt":"2026-08-14T11:49:48","slug":"kada-otpad-postane-pitanje-odgovornosti","status":"publish","type":"novosti","link":"https:\/\/transparency.hr\/hr\/novost\/kada-otpad-postane-pitanje-odgovornosti\/","title":{"rendered":"Kada otpad postane pitanje odgovornosti"},"content":{"rendered":"

Deseci tisu\u0107a tona otpada ne nastaju preko no\u0107i. Gospi\u0107 zato nije samo ekolo\u0161ki problem \u2013 nego test nadzora, transparentnosti i odgovornosti institucija.<\/strong><\/h3>\n

Postoje stvari koje je te\u0161ko ne vidjeti.<\/p>\n

Deseci tisu\u0107a tona otpada te\u0161ko je previdjeti<\/strong><\/h4>\n

Prema najnovijem nalazu vje\u0161taka Geotehni\u010dkog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu, izra\u0111enom po nalogu USKOK-a i objavljenom po\u010detkom kolovoza zbog velikog interesa javnosti, na istra\u017eenom dijelu industrijskog kompleksa u Bilajskoj ulici 50 u Gospi\u0107u procijenjeno je oko 37.000 tona mije\u0161anog tehnogenog otpada. Me\u0111u prona\u0111enim materijalima nalaze se ostaci obrade elektri\u010dne i elektroni\u010dke opreme, plastika, gra\u0111evinski i mineralni materijali te dijelovi medicinskog otpada.<\/p>\n

Va\u017eno je pritom biti precizan: nije utvr\u0111eno da je svih 37.000 tona opasan otpad. Me\u0111utim, reprezentativni uzorci zakopanog otpada pokazali su opasno svojstvo HP14 \u2013 ekotoksi\u010dnost, dok su tzv. crne hrpe klasificirane kao opasan otpad. Vje\u0161ta\u010denjem su utvr\u0111ene i izrazito povi\u0161ene koncentracije pojedinih metala u tlu te degradacija i nepovratno uni\u0161tenje stani\u0161ta na dijelu lokacije.<\/p>\n

To vi\u0161e nije samo pri\u010da o otpadu.<\/p>\n

To je pri\u010da o odgovornosti<\/strong>.<\/p>\n

O nadzoru.<\/p>\n

O informacijama.<\/p>\n

O javnom novcu.<\/p>\n

I o pitanju koje se name\u0107e samo od sebe: Kako desetci tisu\u0107a tona otpada mogu pro\u0107i kroz transport, dokumentaciju, skladi\u0161tenje i odlaganje prije nego \u0161to sustav uspije zaustaviti problem?<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

Nije nestao. Samo je premje\u0161ten<\/h4>\n

Otpad ne nestaje zato \u0161to ga zakopamo.<\/p>\n

Problem ne nestaje zato \u0161to ga prekrijemo zemljom.<\/p>\n

A odgovornost ne nestaje zato \u0161to vrijeme prolazi.<\/p>\n

USKOK je jo\u0161 u velja\u010di 2025. pokrenuo istragu protiv deset osoba i \u010detiri pravne osobe zbog sumnje na vi\u0161e kaznenih djela povezanih s postupanjem s otpadom na podru\u010dju Vara\u017edina, Gospi\u0107a i Benkovca. Prema navodima USKOK-a, istra\u017eitelji sumnjaju da je dio otpada u Gospi\u0107u odlagan u koli\u010dinama ve\u0107ima od dopu\u0161tenih, da se plasti\u010dni i medicinski otpad odbacivao na neuvjetne otvorene povr\u0161ine te da je za prikrivanje stvarnog tijeka otpada pribavljana i sastavljana la\u017ena dokumentacija o nabavi, prijevozu i obradi otpada.<\/p>\n

To su sumnje koje tek trebaju biti dokazane u odgovaraju\u0107em postupku i odgovornost pojedinaca ne smije se prejudicirati.<\/p>\n

Ali antikorupcijska perspektiva ne po\u010dinje presudom.<\/p>\n

Ona po\u010dinje pitanjima.<\/p>\n

Jesu li kontrole funkcionirale?<\/strong><\/p>\n

Jesu li dostupni podaci mogli ranije pokazati da ne\u0161to nije u redu?<\/strong><\/p>\n

Tko je imao ovlast nadzirati lokaciju?<\/strong><\/p>\n

Kada su se pojavili prvi znakovi problema i kako se na njih reagiralo?<\/strong><\/p>\n

I mo\u017eda najva\u017enije: je li sustav bio postavljen tako da problem sprije\u010di \u2013 ili samo da ga sanira kada postane prevelik da bi se mogao ignorirati?<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

Deseci tisu\u0107a tona otpada ne nastaju preko no\u0107i<\/h4>\n

Upravo je pitanje nadzora mo\u017eda najva\u017enije pitanje cijelog slu\u010daja.<\/p>\n

Ministarstvo za\u0161tite okoli\u0161a i zelene tranzicije u svojoj je kronologiji postupanja od 10. kolovoza navelo da Ministarstvo i Fond nisu tijela koja su izdavala dozvole za predmetnu lokaciju niti provodila neposredni inspekcijski nadzor.<\/p>\n

Ali u istom priop\u0107enju Ministarstvo navodi da se opravdano otvorilo pitanje kako opse\u017ene promjene prostora izme\u0111u 2020., odnosno i ranije, i 2024. godine \u2013 na lokaciji uz dr\u017eavnu cestu D50 \u2013 nisu ranije uo\u010dila nadle\u017ena tijela koja su imala ovlasti i mogu\u0107nost postupanja na terenu.<\/p>\n

To je pitanje koje ne bi smjelo nestati nakon sanacije.<\/p>\n

Jer takva koli\u010dina otpada nije administrativna pogre\u0161ka<\/strong>.<\/p>\n

Takva koli\u010dina zahtijeva prijevoz.<\/p>\n

Kamione.<\/p>\n

Dokumentaciju.<\/p>\n

Prostor.<\/p>\n

Vrijeme.<\/p>\n

Ljude.<\/p>\n

I zato slu\u010daj Gospi\u0107 ne bi smio zavr\u0161iti samo pitanjem tko je otpad dovezao i odlo\u017eio.<\/p>\n

Treba odgovoriti i na pitanje kako je sustav nadzora funkcionirao dok se sve to doga\u0111alo<\/strong>.<\/p>\n

 <\/p>\n

Ono \u0161to je zakopano ipak putuje<\/h4>\n

Dopuna vje\u0161ta\u010denja objavljena u kolovozu otvorila je jo\u0161 jedno ozbiljno pitanje.<\/p>\n

Podzemne vode.<\/p>\n

U uzvodnom referentnom piezometru PFAS spojevi nisu utvr\u0111eni iznad granice kvantifikacije, dok su prona\u0111eni u oba nizvodna piezometra. U jednom je izmjerena ukupna koncentracija PFAS-a od 200,5 nanograma po litri. Vje\u0161taci su zaklju\u010dili da prostorna raspodjela odgovara smjeru podzemnog toka te potvr\u0111uje lokalni utjecaj odlo\u017eenog otpada na kvalitetu podzemnih voda.<\/p>\n

To ne zna\u010di da je javni vodoopskrbni sustav Gospi\u0107a one\u010di\u0161\u0107en.<\/p>\n

Naprotiv, rezultati izvanrednog uzorkovanja koje je Hrvatski zavod za javno zdravstvo proveo 11. kolovoza pokazuju da su sva tri uzorka sirove vode i sva tri uzorka vode na mjestu kori\u0161tenja bila sukladna propisanim vrijednostima, a koncentracije analiziranih PFAS spojeva bile su ispod granice kvantifikacije. Dodatne analize jo\u0161 su u tijeku.<\/p>\n

Upravo takva razlika pokazuje za\u0161to je pravodobno, potpuno i razumljivo informiranje javnosti klju\u010dno<\/strong>.<\/p>\n

Gra\u0111ani ne trebaju ni umanjivanje problema ni stvaranje panike.<\/p>\n

Trebaju \u010dinjenice.<\/p>\n

 <\/p>\n

Privatna korist, javni tro\u0161ak?<\/h4>\n

A onda dolazimo do novca.<\/p>\n

Prvi postupak javne nabave za sanaciju rasutog otpada uz silos zavr\u0161io je bez ijedne ponude. Nakon dodatnog istra\u017eivanja tr\u017ei\u0161ta procijenjena vrijednost te faze pove\u0107ana je s 2,1 milijun na 4,72 milijuna eura bez PDV-a<\/strong>. Za uklanjanje dodatnih pribli\u017eno 650 tona neopasnog otpada u \u201ebig bag\u201c vre\u0107ama predvi\u0111en je zaseban postupak procijenjene vrijednosti 400.000 eura bez PDV-a<\/strong>.<\/p>\n

A to jo\u0161 nije cijeli problem.<\/p>\n

Sanacija zakopanog dijela otpada zaseban je i tehnolo\u0161ki znatno zahtjevniji postupak za koji se tek razra\u0111uju modeli kona\u010dnog zbrinjavanja. To\u010dan kona\u010dni tro\u0161ak stoga jo\u0161 nije poznat.<\/p>\n

Dr\u017eava je u me\u0111uvremenu osigurala pravni temelj za financiranje sanacije putem Fonda, uz mehanizme kojima bi se tro\u0161ak trebao potra\u017eivati od odgovornog one\u010di\u0161\u0107iva\u010da.<\/p>\n

Ali dok se odgovornost utvr\u0111uje, jedno ostaje jasno: sanacija se danas financira javnim novcem.<\/strong><\/p>\n

Netko mora ukloniti otpad.<\/p>\n

Netko mora provoditi analize.<\/p>\n

Netko mora pratiti podzemne vode.<\/p>\n

Netko mora osigurati lokaciju.<\/p>\n

Netko mora platiti kona\u010dno zbrinjavanje.<\/p>\n

Zato na\u010delo \u201eone\u010di\u0161\u0107iva\u010d pla\u0107a\u201c ne smije ostati samo dobra formulacija u zakonu.<\/p>\n

Javnost ima pravo znati koliko \u0107e sanacija ukupno ko\u0161tati, iz kojih se sredstava pla\u0107a i ho\u0107e li dr\u017eava taj novac uspjeti naplatiti od onih \u010dija se odgovornost utvrdi.<\/strong><\/p>\n

Jer ina\u010de dobivamo model koji je duboko nepravedan: korist mo\u017ee ostati privatna, a posljedice postati javne.<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

Kad gra\u0111ani moraju tra\u017eiti informacije<\/h4>\n

U ovoj pri\u010di postoji i druga strana.<\/p>\n

Gra\u0111ani Gospi\u0107a.<\/p>\n

Gra\u0111anska inicijativa \u201eGospi\u0107 je na\u0161 dom\u201c mjesecima je tra\u017eila informacije o otpadu, analizama i rokovima sanacije. Dana 27. lipnja odr\u017ean je i prosvjedni \u201eHodaj za Liku\u201c, kojim su gra\u0111ani, uz pitanje planirane tvornice derivata litija, ponovno otvorili pitanje ilegalno odlo\u017eenog otpada i tra\u017eili konkretnije odgovore institucija.<\/p>\n

Krajem srpnja predstavnici Vlade, Ministarstva, Fonda i drugih institucija sastali su se s inicijativom. Nakon sastanka Fond je objavio analize zakopanog otpada kojima je raspolagao, a USKOK je 6. kolovoza, pozivaju\u0107i se na opravdani interes javnosti, objavio opse\u017ean nalaz i dopunu vje\u0161ta\u010denja Geotehni\u010dkog fakulteta.<\/p>\n

To je korak prema ve\u0107oj transparentnosti.<\/p>\n

Ali istodobno otvara jednostavno pitanje: za\u0161to gra\u0111ani do informacija od o\u010ditog javnog interesa \u010desto dolaze tek nakon mjeseci zahtjeva, pritiska i javnog propitivanja?<\/strong><\/p>\n

demokracija ne prestaje na vratima institucija.<\/p>\n

Gra\u0111ani nisu samo oni koji \u0107e posredno financirati rje\u0161avanje problema.<\/p>\n

Oni imaju pravo znati:<\/p>\n

\u0161to je prona\u0111eno,<\/p>\n

\u0161to je analizirano,<\/p>\n

\u0161to je sigurno, a \u0161to nije,<\/p>\n

koliko \u0107e sanacija trajati,<\/p>\n

koliko \u0107e ko\u0161tati,<\/p>\n

tko je bio nadle\u017ean za nadzor<\/p>\n

i kako \u0107e se sprije\u010diti da se isto ponovno dogodi.<\/p>\n

 <\/p>\n

Korupcija nije samo kuverta<\/h4>\n

Kada govorimo o korupciji, \u010desto zami\u0161ljamo novac koji prelazi iz ruke u ruku.<\/p>\n

Ali integritet javnog sustava testira se mnogo ranije.<\/p>\n

Testira se tamo gdje se izdaju dozvole.<\/p>\n

Gdje se kontrolira njihovo po\u0161tovanje.<\/p>\n

Gdje se provjerava dokumentacija.<\/p>\n

Gdje inspekcija treba reagirati.<\/p>\n

Gdje se informacije moraju evidentirati i povezivati.<\/p>\n

Gdje institucije moraju me\u0111usobno komunicirati.<\/p>\n

I gdje netko mora preuzeti odgovornost kada se poka\u017ee da sustav nije sprije\u010dio nastanak goleme \u0161tete.<\/p>\n

To ne zna\u010di unaprijed tvrditi da je u ovom slu\u010daju dokazana korupcija ili pogodovanje<\/strong>. O tome odlu\u010duju nadle\u017ena tijela na temelju dokaza.<\/p>\n

Ali zna\u010di inzistirati na odgovoru na pitanje je li sustav kontrole bio dovoljno sna\u017ean, neovisan i u\u010dinkovit.<\/p>\n

Jer upravo tamo gdje je nadzor slab, informacije fragmentirane, a odgovornost nejasna nastaje prostor u kojem zloupotrebe mogu trajati puno dulje nego \u0161to bi smjele.<\/p>\n

 <\/p>\n

Transparentnost nije dodatak sanaciji<\/h4>\n

Sanirati otpad je nu\u017eno.<\/p>\n

Ali nije dovoljno.<\/p>\n

Sanacija koja gra\u0111anima ne daje jasne informacije ne\u0107e vratiti povjerenje.<\/p>\n

Kao \u0161to ga ne\u0107e vratiti ni tehni\u010dko uklanjanje otpada bez odgovora na pitanje kako je do svega ovoga uop\u0107e moglo do\u0107i<\/strong>.<\/p>\n

Zato transparentnost u Gospi\u0107u ne zna\u010di samo objaviti dokument kada ga javnost dovoljno glasno zatra\u017ei.<\/p>\n

Ona zna\u010di sustavno i pravodobno objavljivati:<\/p>\n

rezultate analiza,<\/p>\n

status sanacije,<\/p>\n

rokove,<\/p>\n

tro\u0161kove,<\/p>\n

postupke javne nabave,<\/p>\n

nadle\u017enosti institucija<\/p>\n

i na\u010din na koji \u0107e se utvrditi i naplatiti odgovornost za nastalu \u0161tetu.<\/p>\n

Jer javni interes ne po\u010dinje tek onda kada slu\u010daj postane naslovnica.<\/p>\n

 <\/p>\n

Ne smijemo samo sanirati posljedice<\/h4>\n

Gospi\u0107 danas treba sanaciju.<\/p>\n

Ali Hrvatska iz Gospi\u0107a treba izvu\u0107i ne\u0161to vi\u0161e.<\/p>\n

Treba utvrditi gdje je sustav zakazao.<\/p>\n

Treba oja\u010dati kontrolu tokova otpada.<\/p>\n

Treba omogu\u0107iti bolju razmjenu podataka me\u0111u institucijama.<\/p>\n

Treba jasno definirati odgovornost za nadzor.<\/p>\n

Treba osigurati da tro\u0161ak nezakonitog postupanja ne ostane trajno na gra\u0111anima.<\/p>\n

I treba omogu\u0107iti javnosti da do relevantnih informacija dolazi prije<\/strong>, a ne tek nakon \u0161to problem dosegne desetke tisu\u0107a tona.<\/p>\n

Jer najbolja sanacija nije ona koja uspje\u0161no ukloni desetke tisu\u0107a tona otpada.<\/p>\n

Najbolji sustav je onaj koji ne dopu\u0161ta da takva koli\u010dina otpada uop\u0107e zavr\u0161i ondje gdje nije smjela biti.<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

Ono \u0161to je zakopano nije nestalo<\/h4>\n

Gospi\u0107 nije samo pri\u010da o otpadu.<\/p>\n

To je upozorenje o tome koliko daleko mogu dosegnuti posljedice kada nadzor zaka\u017ee, informacije ne putuju dovoljno brzo, a odgovornost se po\u010dne tra\u017eiti tek nakon nastanka \u0161tete.<\/p>\n

Kaznenu odgovornost utvrdit \u0107e nadle\u017ena tijela.<\/p>\n

Ali pitanje funkcioniranja sustava pripada svima nama.<\/p>\n

Tko je znao?<\/strong><\/p>\n

Tko je trebao znati?<\/strong><\/p>\n

Tko je trebao kontrolirati?<\/strong><\/p>\n

Za\u0161to problem nije zaustavljen ranije?<\/strong><\/p>\n

Tko \u0107e platiti nastalu \u0161tetu?<\/strong><\/p>\n

I najva\u017enije:<\/p>\n

\u0161to \u0107emo promijeniti da se isto vi\u0161e ne mo\u017ee ponoviti?<\/strong><\/p>\n

Jer gra\u0111ani koji postavljaju ta pitanja nisu problem sustava.<\/p>\n

Oni su njegova kontrola.<\/strong><\/p>\n

A otpad koji je zakopan mo\u017ee se ukloniti.<\/p>\n

Povjerenje koje je zakopano puno je te\u017ee vratiti.<\/strong><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Deseci tisu\u0107a tona otpada ne nastaju preko no\u0107i. Gospi\u0107 zato nije samo ekolo\u0161ki problem \u2013 nego test nadzora, transparentnosti i odgovornosti institucija. Postoje stvari koje je te\u0161ko ne vidjeti. Deseci tisu\u0107a tona otpada te\u0161ko je previdjeti Prema najnovijem nalazu vje\u0161taka Geotehni\u010dkog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu, izra\u0111enom po nalogu USKOK-a i objavljenom po\u010detkom kolovoza zbog velikog […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":12659,"menu_order":0,"template":"","categories":[],"novosti_category":[],"class_list":["post-12658","novosti","type-novosti","status-publish","has-post-thumbnail","hentry"],"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/transparency.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/novosti\/12658","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/transparency.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/novosti"}],"about":[{"href":"https:\/\/transparency.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/novosti"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/transparency.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/4"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/transparency.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/12659"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/transparency.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=12658"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/transparency.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=12658"},{"taxonomy":"novosti_category","embeddable":true,"href":"https:\/\/transparency.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/novosti_category?post=12658"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}