{"id":12503,"date":"2026-03-10T17:23:49","date_gmt":"2026-03-10T16:23:49","guid":{"rendered":"https:\/\/transparency.hr\/?post_type=novosti&#038;p=12503"},"modified":"2026-03-10T17:23:49","modified_gmt":"2026-03-10T16:23:49","slug":"eu-fondovi-u-hrvatskoj-razvojna-prilika-ili-nova-zona-korupcije","status":"publish","type":"novosti","link":"https:\/\/transparency.hr\/hr\/novost\/eu-fondovi-u-hrvatskoj-razvojna-prilika-ili-nova-zona-korupcije\/","title":{"rendered":"EU fondovi u Hrvatskoj: razvojna prilika ili nova zona korupcije?"},"content":{"rendered":"<h3>Milijarde iz EU fondova: koliko je sustav u Hrvatskoj spreman sprije\u010diti korupciju?<\/h3>\n<h4>Manipulacije natje\u010dajima, napuhani projekti i zloupotreba sredstava nisu samo administrativni problem.<br data-start=\"550\" data-end=\"553\" \/>Oni potkopavaju povjerenje gra\u0111ana u institucije i u na\u010din na koji se upravlja javnim novcem.<\/h4>\n<p>Europski fondovi trebali bi biti jedna od najve\u0107ih razvojnih prilika za Hrvatsku. Namijenjeni su modernizaciji infrastrukture, razvoju gospodarstva, ja\u010danju lokalnih zajednica i podizanju kvalitete \u017eivota gra\u0111ana.<\/p>\n<p>U teoriji, rije\u010d je o sredstvima koja bi trebala ubrzati razvoj zemlje.<\/p>\n<p>U praksi, me\u0111utim, svaka velika koli\u010dina javnog novca nosi i rizik \u2013 rizik zloupotrebe.<\/p>\n<p>Zato pitanje nije samo koliko novca Hrvatska mo\u017ee povu\u0107i iz europskih fondova.<\/p>\n<p>Pitanje je i koliko je sustav spreman za\u0161tititi ta sredstva od korupcije.<\/p>\n<p><strong>Velik novac uvijek privla\u010di veliki interes<\/strong><\/p>\n<p>Hrvatskoj su kroz europske fondove dostupne milijarde eura. Taj novac financira projekte u gotovo svim sektorima \u2013 od infrastrukture i energetike do digitalizacije, poljoprivrede i poduzetni\u0161tva.<\/p>\n<p>No \u0161to je iznos ve\u0107i, to je ve\u0107a i odgovornost.<\/p>\n<p>Upravo zato Europska unija posljednjih godina sve sna\u017enije upozorava na potrebu transparentnosti i u\u010dinkovitog nadzora nad kori\u0161tenjem europskih sredstava.<\/p>\n<p>Zlouporabe EU fondova nisu samo administrativni problem. One potkopavaju povjerenje gra\u0111ana u institucije i u samu ideju zajedni\u010dkih europskih politika.<\/p>\n<p><strong>Kada razvojni novac postane prilika za manipulaciju<\/strong><\/p>\n<p>Zlouporabe europskih fondova mogu se pojaviti u razli\u010ditim fazama projekata.<\/p>\n<p>Ponekad se manipulira uvjetima natje\u010daja kako bi se pogodovalo unaprijed odabranim tvrtkama.<\/p>\n<p>Ponekad se projekti umjetno napuhuju kako bi se pove\u0107ali tro\u0161kovi.<\/p>\n<p>U nekim slu\u010dajevima sredstva zavr\u0161avaju u projektima koji nikada nisu imali stvarnu razvojnu vrijednost.<\/p>\n<p>Takvi obrasci nisu specifi\u010dni samo za Hrvatsku. No u zemljama gdje institucije sporije reagiraju ili su slabije kapacitirane, rizik zloupotreba postaje ve\u0107i.<\/p>\n<p>Zato borba protiv korupcije u kontekstu EU fondova nije samo pitanje kaznenog progona. Ona je pitanje izgradnje sustava koji nepravilnosti prepoznaje i zaustavlja na vrijeme.<\/p>\n<p><strong>Uloga europskih institucija<\/strong><\/p>\n<p>U posljednjih nekoliko godina sve ve\u0107u ulogu u otkrivanju zloupotreba ima European Public Prosecutor&#8217;s Office (EPPO) \u2013 europsko javno tu\u017eiteljstvo zadu\u017eeno za istra\u017eivanje kaznenih djela povezanih s prora\u010dunom Europske unije.<\/p>\n<p>EPPO istra\u017euje slu\u010dajeve subvencijskih prijevara, manipulacija dokumentacijom i drugih oblika zloupotrebe europskog novca.<\/p>\n<p>Njegov rad pokazuje da nadzor nad europskim sredstvima vi\u0161e nije samo nacionalno pitanje, nego zajedni\u010dka europska odgovornost.<\/p>\n<p>Istodobno, postavlja se i va\u017eno pitanje: koliko su nacionalne institucije spremne same prepoznati i sprije\u010diti takve nepravilnosti?<\/p>\n<p><strong>Transparentnost kao najbolja za\u0161tita<\/strong><\/p>\n<p>Najbolji na\u010din sprje\u010davanja zloupotrebe europskih fondova nije naknadno otkrivanje skandala. To je sustav koji od po\u010detka osigurava transparentnost.<\/p>\n<p>To zna\u010di:<\/p>\n<ul>\n<li>jasne i javno dostupne informacije o projektima<\/li>\n<li>transparentne natje\u010daje<\/li>\n<li>u\u010dinkovite mehanizme kontrole<\/li>\n<li>za\u0161titu onih koji prijavljuju nepravilnosti<\/li>\n<\/ul>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Bez toga razvojna sredstva lako mogu postati prostor u kojem se javni interes gubi izme\u0111u administracije, politi\u010dkog utjecaja i nedostatka odgovornosti.<\/p>\n<p><strong>Klju\u010dno pitanje nije novac \u2013 nego povjerenje<\/strong><\/p>\n<p>Europski fondovi mogu biti sna\u017ean pokreta\u010d razvoja. Ali samo ako gra\u0111ani vjeruju da se novac koristi po\u0161teno i u javnom interesu.<\/p>\n<p>Ako taj osje\u0107aj nestane, gubi se mnogo vi\u0161e od samih sredstava. Gubi se povjerenje u institucije i u sposobnost dr\u017eave da uprlja javnim novcem odgovorno.<\/p>\n<p>A bez povjerenja, ni najve\u0107i fondovi ne mogu donijeti stvarni razvoj.<\/p>\n<p><strong>Razvoj ili zona rizika?<\/strong><\/p>\n<p>Europski fondovi sami po sebi nisu problem. Oni su prilika.<\/p>\n<p>Ali ta prilika mo\u017ee postati zona rizika ako sustav nadzora nije dovoljno sna\u017ean, ako transparentnost nije pravilo i ako se nepravilnosti toleriraju.<\/p>\n<p>Borba protiv korupcije zato nije prepreka razvoju.<\/p>\n<p>Ona je njegov preduvjet.<\/p>\n<p><strong>Jer javni novac \u2013 bilo nacionalni ili europski \u2013 mora slu\u017eiti javnom interesu. U suprotnom, razvoj ostaje samo na papiru.<\/strong><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Milijarde iz EU fondova: koliko je sustav u Hrvatskoj spreman sprije\u010diti korupciju? Manipulacije natje\u010dajima, napuhani projekti i zloupotreba sredstava nisu samo administrativni problem.Oni potkopavaju povjerenje gra\u0111ana u institucije i u na\u010din na koji se upravlja javnim novcem. Europski fondovi trebali bi biti jedna od najve\u0107ih razvojnih prilika za Hrvatsku. Namijenjeni su modernizaciji infrastrukture, razvoju gospodarstva, [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":12504,"menu_order":0,"template":"","categories":[],"novosti_category":[],"class_list":["post-12503","novosti","type-novosti","status-publish","has-post-thumbnail","hentry"],"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/transparency.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/novosti\/12503","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/transparency.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/novosti"}],"about":[{"href":"https:\/\/transparency.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/novosti"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/transparency.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/4"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/transparency.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/12504"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/transparency.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=12503"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/transparency.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=12503"},{"taxonomy":"novosti_category","embeddable":true,"href":"https:\/\/transparency.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/novosti_category?post=12503"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}