Uloga medija u borbi protiv korupcije
22.09.2021.
Istraživačko novinarstvo kroz svoju analitičnost, objektivnost i nepristranost u funkciji ostvarenja javnog interesa predstavlja vrijedan medijski doprinos suzbijanju korupcije. Jedan od glavnih ciljeva borbe protiv korupcije jest osiguranje respektabilnog medijskog integriteta. Ustavom Republike Hrvatske zaštićena medijska sloboda i antikoruptivno neophodan medijski integritet neraskidivo su vezani uz profesionalnu odgovornost svih medijskih djelatnika. Za ostvarenje društvene svrhe medija, potrebno je djelovanje u okvirima standarda profesionalne etike novinarske struke. Zahtjevi načela istinitosti, objektivnosti, slobode i odgovornosti nalažu restriktivniji pristup kršenju etičkih standarda u pokušaju osiguravanja što kvalitetnijeg izvršavanja određenih društvenih zadataka medijske djelatnosti.
Međutim, potrebno je i razlikovati slobodu medija, koju definiraju mediji kao poduzeća koja djeluju na tržištu, od slobode novinarstva, koju označavaju novinari koji rade u lošim ekonomskim uvjetima bez realne zaštite od zloupotreba poslodavaca u ekonomskom smislu (lažnim RPO ugovorima i nedostatkom kolektivnog ugovora) i stručnom smislu (nema kontrole poštivanja redakcijskih statuta iako su oni uvjet za smanjenje PDV-a i u teoriji reguliraju utjecaj novinara u redakciji na izbor glavnog urednika).
Svojom djelatnošću mediji ograničavaju zlouporabu moći otkrivanjem sumnjivih poslova u društvenim djelatnostima (politici, gospodarstvu, upravi, pravosuđu), a izuzetno su značajni i u otkrivanju možebitnih korupcijskih afera. Međutim, ostvarenje koruptivnih rizika u medijima onemogućuje objektivno informiranje i javni nadzor nad društvenim djelatnostima. Borba protiv korupcije u medijima radi očuvanja javnog interesa kao osnovne svrhe medija mora uključivati razotkrivanje netransparentnih vlasničkih struktura i načina financiranja, osiguranje poštivanja profesionalnih standarda novinarske prakse te jačanje mehanizama zaštite prava građana na kvalitetnu i vjerodostojnu informaciju.
Velik problem medija u Republici Hrvatskoj je netransparentnost vlasničke strukture i nedosljedna provedba pojedinih odredbi Zakona o medijima i Zakona o elektroničkim medijima kao što su one vezane uz jednaku dostupnost javnih informacija i godišnje izvještaje Hrvatskoj gospodarskoj komori o vlasničkoj strukturi.
Netransparentnost privatnih vlasničkih odnosa nad medijima može omogućiti promoviranje partikularnih interesa određenih skupina dovodeći tako u pitanje osnovnu svrhu medijskog djelovanja – očuvanje javnih interesa i interes objektivnog i potpunog izvještavanja javnosti. Unatoč relativno dobro definiranim zakonskim regulacijama spomenutog područja i primijećenim pozitivnim pomacima osiguravanju dostupnosti informacija građanima o vlasništvu u medijima, postoji potreba za daljnjim naporima u nadzoru provedbe postojećih propisa kako bi se omogućila potpuna transparentnost medijskog vlasništva. Posebice je osjetljiva situacija s lokalnim medijima koji se financiraju iz lokalnih javnih izvora te gdje ne postoji transparentnost utjecaja već permanentni sukob interesa ili barem situacija koja ne doprinosi izgradnji povjerenja građana u lokalnu političku elitu, pa ni u lokalne medije. Treba težiti dodjeli sredstava putem natječaja i jasnih kriterija, koji umanjuju mogućnost pogodovanja i klijentelističke ovisnosti.
Izvor: Strategija suzbijanja korupcije od 2015.-2020.
