Sažetak prijedloga Strategije sprječavanja korupcije 2021. - 2030.

Strategija sprječavanja korupcije za razdoblje od 2021. do 2030. izrađena je kao nastavak kontinuiranog strateškog provođenja i nadograđivanja sustava antikorupcijskih mjera u Republici Hrvatskoj, nakon isteka razdoblja važenja Strategije suzbijanja korupcije za razdoblje od 2015. do 2020. Godine.

Borba protiv korupcije jedno je od prioritetnih područja javnih politika u okviru strateškog cilja 3. Učinkovito i djelotvorno pravosuđe, javna uprava i upravljanje državnom imovinom Nacionalne razvojne strategije Republike Hrvatske do 2030. godine (NRS 2030), u kojoj su također utvrđeni i prioriteti djelovanja antikorupcijskih mehanizama.

Uz kontinuiranu provedbu i nadogradnju postojećih antikorupcijskih mehanizama svrha novog strateškog okvira jest jačanje postojećih i stvaranje novih sustavnih rješenja za sprječavanje korupcije na svim razinama što treba podići svijest o štetnosti korupcije te je učiniti društveno neprihvatljivom.

Republika Hrvatska ima mrežu nadležnih institucija koje djeluju na području borbe protiv korupcije odnosno na području formiranja antikorupcijske politike, represije te na posebnim područjima prevencije korupcije.

Područje formiranja antikorupcijske politike u nadležnosti je Ministarstva pravosuđa i uprave, Vlade Republike Hrvatske i Hrvatskog sabora, a provedba te politike u nadležnosti je svih državnih tijela.

Ministarstvo pravosuđa i uprave određeno je kao nositelj izrade Strategije za sprječavanje korupcije za razdoblje od 2021. do 2030. godine, koja treba obuhvatiti daljnje unaprjeđenje učinkovitosti borbe protiv korupcije, razvoj institucionalnih, zakonodavnih, administrativnih i pravosudnih kapaciteta za borbu protiv korupcije u Republici Hrvatskoj u razdoblju od 2021. do 2030. godine.

Vizija

Ostvarenje modernog demokratskog društva vladavine prava i jakih institucija koje uživaju povjerenje građana, kao temelja blagostanja cjelokupnog društva.

Ostvarenju vizije pridonijet će postizanje postavljenih posebnih ciljeva i usklađena provedba politika u pet prioritetnih područja intervencije, jačanje institucionalnoga i normativnog okvira za borbu protiv korupcije, jačanje transparentnosti rada tijela javne vlasti, jačanje sustava integriteta i upravljanja sukobom interesa, jačanje antikorupcijskih potencijala u sustavu javne nabave te podizanje javne svijesti o štetnosti korupcije i značaju prijavljivanja koruptivnog ponašanja.

Percepcija korupcije (mjerenja korupcije i istraživanje percepcije u procesu izrade strategije)

Kao prvi korak u razvoju strateških rješenja za borbu protiv korupcije, uzimaju se i rezultate mjerenja korupcije. S obzirom da je korupciju kao fenomen nemoguće izmjeriti, u pravilu se mjerenja odnose na percepciju korupcije kod građana.

Istraživanje Eurobarometra o korupciji iz 2020. godine, Hrvatsku ubraja i među države članice EU-a s najlošijim rezultatom o percepciji građana o korupciji. Ukupno 97 % građana smatra kako je korupcija u zemlji raširena (prosjek u EU-u: 71 %), a 54 % osoba smatra kako korupcija utječe na njih osobno u svakodnevnom životu (prosjek u EU-u: 26 %). Kada je riječ o poduzećima, njih 91 % korupciju smatra raširenom (prosjek u EU-u: 63 %), a 57 % poduzeća smatra kako korupcija predstavlja problem za poslovanje (prosjek u EU-u: 37 %). Uz to, 28 % građana smatra kako postoji dovoljno uspješnih primjera kaznenog progona da bi se ljudi odvratili od korupcije (prosjek u EU-u: 36 %), a 16 % poduzeća smatra kako su osobe i poduzeća uhvaćeni zbog davanja mita visokom dužnosniku odgovarajuće kažnjeni (prosjek u EU-u: 31 %).

Ovakvi brojevi nepobitno upozoravaju na nedostatak povjerenja građana u institucije i javnu vlast.

Područja koja je potrebno dodatno adresirati s obzirom na provedbu Strategije suzbijanja korupcije za razdoblje od 2015. do 2020. Godine

• Institucionalni i normativni okvir
• Transparentnost
• Integritet i sukob interesa
• Podizanje svijesti