Osvrt TIH-a na rezultat Indeksa percepcije korupcije 2018 za Hrvatsku
30.01.2019.
Korupcija je najveći problem u Hrvatskoj. Ona zaustavlja rast i napredak društva. Obrazloženje porasta korupcije za Hrvatsku je netočno i ne može ga se iščitati iz relevantnih izvora podataka na temelju kojih se izračunava indeks za Hrvatsku.
Nakon objave Indeksa percepcije korupcije za 2018. godinu kojeg je objavila njemačka udruga Transparency International iz Berlina Hrvatska je nazadovala za jedan bod.
Treba podsjetiti da su rezultati za prethodnu 2017. godinu objavljeni prije jedanaest mjeseci, krajem veljače 2018. godine.
Ovogodišnje istraživanje provedenu u razdoblju kraćem od godinu dana, a što je moglo utjecati na rezultate na globalnoj razini i obrazloženju u porastu korupcije diljem svijeta.
Zanimljiva je ocjena za Hrvatsku:
"Netransparentna imenovanja i postupci donošenja odluka te nedovoljna spremnost za rješavanje korupcijskih afera i u korupciju pridonose padu povjerenja u rad Vlade.
Dodatno zabrinjava nedostatak strateških dokumenata, osobito u području odnosa prema medijima i civilnom društvu, kojima bi se vlast jasno odredila prema ključnim akterima koji prate političke procese.
Ako želi zaustaviti negativan trend i približiti se prosjeku Europske unije, Hrvatska mora povećati transparentnost rada javnih tijela i uložiti znatne napore da vrati povjerenje građana u njihov rad, smatraju iz Transparency Internationala."
Ocjena iz Berlina ne odgovara činjeničnom stanju i prilikama u Hrvatskoj, površna je i neuvjerljiva.
1. Ne radi se o povjerenju u rad Vlade kao nositelja izvršne vlasti, već općenito o nepovjerenju u sva tijela javne vlasti od lokalne do nacionalne raziine.
Obnašanje vlasti raspršeno je na nekoliko političkih opcija i u mnogim sredinama nositeljii vlasti ne sudjeluju u parlamentarnoj većini na nacionalnoj razini.
2. Nedostatak strateškim dokumenata u medijima i civilnom društvu ne može utjecati na percepciju korupcije u javnom sektoru, a posebno se iz njih ne mogu odrediti ključni akteri koji bi trebali pratiti političke procese.
3. Ocjena da je potrebno uložiti dodatne napore u povećanju transparentnosti kako bi se vratilo povjerenje građana u političke institucije je nemjerljiva i neargumentirana. Koje i kakve napore - konkretno?
