Radno vrijeme Ureda TIH-a: 9.00 -17.00 sati (radnim danom)
  • Youtube Transparency International Hrvatska
  • Facebook Transparency International Hrvatska
  • Twitter Transparency International Hrvatska
×

KORUPCIJA U VELJAČI 2022. GODINE

01.03.2022.

CIJEPISE I VILI BEROŠ

Tvrtka poznanika ministra zdravstva Vilija Beroša, Cuspis d.o.o, očito nije imala nikakvih poslovnih problema zbog velikog skandala koji je izbio u travnju prošle godine kad je Telegram otkrio da je ona izradila problematičnu stranicu Cijepise. Naime, prošla, 2021. godina je za Cuspis d.o.o. bila najuspješnija dosad, što se tiče poslovanja s državom, točnije Ministarstvom zdravstva – uprihodili su rekordnih 6,59 milijuna kuna.

Koliko im cijela afera nije zasmetala, iako je u jednom trenutku ozbiljno uzdrmala i samu poziciju ministra Beroša, pokazuje činjenica da je Cuspis i nakon travnja prošle godine od Beroševog ministarstva uprihodio 5,5 milijuna kuna. Time su im ukupni prihodi od poslovanja s ministarstvom zdravstva od 2018. godine naovamo porasli na 19,4 milijuna kuna. Prije 2018. godine, u kojoj je Beroš postao zamjenik ministra zdravstva (a onda, početkom 2020. i ministar), po javno dostupnim podacima od 2013. godine naovamo, s državom uopće nisu poslovali.

Vlasnik Cuspisa d.o.o. je Vinko Kojundžić, za kojeg je ministar Beroš priznao da ga poznaje, ali da tako poznaje i sve ostale osobe i tvrtke koju surađuju s Ministarstvom zdravstva. Zanimljivo je, međutim, da je Index ulovio zajedno Kojundžića i Beroša u vrijeme izborne kampanje 2020. godine. Kad je Beroš bio u Splitu, Kojundžić ga je, vidno ozaren, snimao fotoaparatom na ulazu u Crveni križ.

Na upit o poslovanju s Cuspisom u 2021. godini, za razliku od lani, kad je Telegram iz Ministarstva zdravstva skoro dva mjeseca neuspješno pokušavali dobiti odgovor na pitanje o tome tko je i za koji novac napravio stranicu Cijepise, da bi na kraju do odgovora došli sami, ovaj put su iz tog resora o poslovima na koje su angažirali Cuspis d.o.o. u 2021. godini odgovorili brzo i detaljno.

Održavanje i podrška

Radi se o ukupno tri stavke vezane uz informatizaciju zdravstva. Prva je podrška i nadogradnja Centralnog zdravstvenog informacijskog sustava RH (CEZIH), gdje je Cuspis podizvođač tvrtke Ericsson Nikola Tesla. Lani je Cuspisu na tom poslu isplaćena 701 tisuća kuna.

Drugi posao je održavanje Centralnog upravljačkog sustava, koji sadrži podatke o zaposlenima, opremi i zdravstvenim postupcima u svim bolnicama. Njega obavlja Cuspis, a lani im je za to isplaćeno 3,3 milijuna kuna.

Samo za Cijepise 1,69 milijuna kuna

U trećem poslu, održavanju aplikativnog sustava eCEZDLIH i eCIJEPIH (ukratko – baze podataka o cjepivima i cijepljenju u RH) Cuspis je dio zajednice ponuditelja s tvrtkama In2 i InCon. Lani je Kojundžićeva tvrtka s ove stavke dobila ukupno 2,58 milijuna kuna, a od toga je 1,69 milijuna kuna isplaćeno za uvođenje novih funkcionalnosti, koje se uglavnom odnose na stranicu cijepise.hr. Cuspis je u ovom poslu uvjerljivo najveći izvođač, u zajednici ponuditelja je sudjelovao s 79,54 posto.

Iako navale na cijepljenje odavno nema, funkcioniranje skupe platforme koju je napravila tvrtka čiji su nam identitet iz Ministarstva lani pokušavali sakriti, i dalje je opterećeno problemima i pogreškama. U prosincu je na booster dozu prijavljivala ljude kojima tad još nije prošlo dovoljno vremena od druge doze cjepiva.

 

POREZNA U SLAVONSKOM BRODU

Porezna uprava Ministarstva financija potvrdila je Telegramu da je za zakup poslovnog prostora Porezne ispostave i njezina područnog ureda u Slavonskom Brodu od lipnja 2009. do studenog 2021. platila ukupno 23.767.903,20 kuna. Taj nevjerojatan iznos, oko 3,2 milijuna potrošenih eura, posljedica je ugovora kojeg je 15. lipnja 2009., dva tjedna prije nego što će tadašnji premijer Ivo Sanader podnijeti ostavku, Ministarstvo financija potpisalo s tvrtkom Temo d.o.o. iz Slavonskog Broda. Na čelu Ministarstva financija bio je Ivan Šuker, u to vrijeme i potpredsjednik hrvatske Vlade.

 

OPTUŽBE ZVIŽDAČICE MAJE ĐEREK

"Zvalo je puno ljudi, ali bih istaknula slučaj da je gospodin Krunoslav Katičić zvao u ime gospodina Jandrokovića za zakupnika u centru grada, točnije u Teslinoj broj 5. Zvao me tri puta, rekla sam da to ne smatram primjerenim. Ne znam zašto se zakupnik obratio Jandrokoviću. Obraćao se i meni, ali mogao se obratiti i mojoj direktorici, uložiti bilo kakvu pritužbu", kazala je za Index.hr.

Osvrnula se i na Katičića koji je demantirao sve njene optužbe.

"Spremna sam za sučeljavanje i za poligraf, ali ako bi došlo do poligrafa, morali bi proširiti tu priču pa bi gospodina Katičića na tom poligrafu trebalo upitati kako to da je zažmirio na nepostojanje uvjeta moje direktorice Renate Sabo kad je prvi put bio u komisiji za izbor, a i pitati ga što je sa zapošljavanjem gospodina koji je zamjenik župana Sisačko-moslavačke županije, za kojeg je direktno zvao da se zaposli bez javnog natječaja u Državnim nekretninama", kazala je Đerek. 

Inače, spomenuti Katičić je glavni tajnik HDZ-a i dugogodišnji prijatelj Andreja Plenkovića.

Na pitanje što je sporno u tome da se Državne nekretnine pobrinu o svojim nekretninama pa obnove stan - bez obzira na to živi li u njemu Frka-Petešić ili netko peti, Đerek je kazala da je sporno da se prema nekima postupa na jedan, a prema drugima na drugi način.

"Očito da zakoni i propisi ne vrijede za sve jednako, nego su neki jednakiji od drugih kad zove netko za njih i kad su u povlaštenom položaju", kazala je.  Đerek je komentirala i je li točna informacija da je šefici USKOK-a dan stan od 40 kvadrata iako ima pravo na veći uz objašnjenje da nema većih, a onda se ipak našao velik stan, ali za ministra obrane.

"Po uredbi koja je tada bila na snazi, to je istina i tako se dogodilo", kazala je.

 

BIVŠI PROČELNIK PO BANDIĆEVOM NALOGU ZAPOSLIO DVOJE LJUDI

Kako navodi Index.hr nekadašnji pročelnik stručne službe gradonačelnika Vidoje Bulum je iznoseći obranu u aferi Agram priznao da je po nalogu pokojnog zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića zaposlio dvije osobe koje nisu ispunjavale sve uvjete.

"Bio sam uvjeren da je riječ o manjem prekršaju, a ne o kaznenom djelu", rekao je Bulum u ponedjeljak na zagrebačkom Županijskom sudu.

Vidoje Bulum je istaknuo kako se tijekom svoje karijere strogo držao tumačenja propisa i zakona te da ga je bivši gradonačelnik doveo u neugodnu situaciju vičući na njega i prijeteći mu postrojavanjem.

"Imate snimljeno koliko on viče i što traži", kazao je Bulum na okolnost Bandićevog inzistiranja da se Milkica Macan, prema tvrdnjama Uskoka, premjesti na bolje plaćeno radno mjesto, a Zrinka Majerović zaposli na do tada nepostojeće radno mjesto.

"Ako je gradonačelnik nešto odredio, ja nisam mogao ništa učiniti niti utjecati na zapošljavanje na gradonačelnikov nalog. Mogao sam samo ludovati zbog takvih odluka", zaključio je Bulum.

 

UHIĆEN DARKO HORVAT

"USKOK je, na temelju kaznene prijave PNUSKOK-a podnesene nakon višemjesečnog kriminalističkog istraživanja, donio rješenje o provođenju istrage protiv šestero hrvatskih državljana (1970., 1972., 1979., 1970., 1968., 1974.) zbog osnovane sumnje na počinjenje kaznenih djela zlouporabe položaja i ovlasti te pomaganja i poticanja na zlouporabu položaja i ovlasti.

Osnovano se sumnja da je I. okr. kao ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta, od studenog 2018. do kraja prosinca 2018. godine, u Zagrebu, nakon što je Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta prethodno 27. kolovoza 2018. objavilo otvoreni javni poziv za Program 'Razvoj malog i srednjeg poduzetništva i obrta na područjima naseljenim pripadnicima nacionalnih manjina' za 2018. godinu, za čiju je provedbu zadužio II. okr., pomoćnicu ministra gospodarstva, poduzetništva i obrta, u nakani da dodijeli bespovratna sredstva gospodarskim subjektima za koje je bio osobno zainteresiran, kao i onima za koje su to od njega neposredno ili posredstvom II. okr. višekratno tražili ostali okrivljenici, a koji subjekti nisu ispunili kriterije za dodjelu sredstava po tom programu, I. okr. je najprije zatražio od Ministarstva financija preraspodjelu proračunskih sredstava neistinito navodeći da su potrebna za provođenje programa, a onda je i donio Odluku kojom je upravo tim subjektima van programa proizvoljno dodijelio ukupno 2.655.594,99 kuna bespovratnih sredstava.

Unatoč tome što su I. i II. okr. znali da subjekti ne ispunjavaju kriterije kojima bi ostvarili pravo na dodjelu bespovratnih sredstava, te unatoč tome što su s time upoznali i ostale okrivljenike koji su i nadalje tražili njihovu dodjelu, II. okr. je po nalozima I. okr., a po zahtjevima III. do VI. okr. te trećih za sada neutvrđenih osoba, u tablicu koja je sastavni dio Odluke u kojoj su navedeni iznosi bespovratnih sredstava i gospodarski subjekti kojima se ista dodjeljuju, uvrstila one subjekte za koje su I. okr. i ostali okrivljenici bili zainteresirani zbog osobne ili interesne povezanosti.

Nakon toga je II. okr. naložila stručnim službama da osiguraju potpisivanje ugovora o isplati bespovratnih sredstava s navedenim subjektima, a koje je u ime Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta, potpisao I. okr., kao i naloge za njihovu isplatu, na temelju čega je tim gospodarskim subjektima neosnovano isplaćeno ukupno 2.655.594,99 kuna, na teret Državnog proračuna Republike Hrvatske." - priopćenje USKOK-a

Nakon što je USKOK u subotu 19.02.2022 donio rješenje o provođenju istrage protiv Darka Horvata i još petero osumnjičenika, mnogi su se zapitali kako to da su istražitelji pokucali samo na vrata sada već bivšeg ministra graditeljstva, dok su ostale aktere odlučili ne samo ne uhititi nego ih i naknadno ispitati.

Percepcija mnogih jest kako su se istražitelji ranije u sličnim slučajevima prema svim osumnjičenicima vodili onom "uhiti, ispitaj pa zatraži određivanje istražnog zatvora", zbog čega se javnost s pravom mogla zapitati zbog čega i sada u policijskim automobilima i maricama u središte USKOK-a nije dopraćeno svih šestero, nego samo jedan osumnjičenik.

Prema informacijama kojima raspolaže Večernji list, na takav se potez istražitelji nisu odlučili zbog toga što im je bilo jasno kako bi se to mogao smatrati golemim pritiskom na vladu s njihove strane. Konkretno, uz sada već bivšeg ministra Darka Horvata, razmatralo se uhićenje potpredsjednika vlade Borisa Miloševića i ministra rada Josipa Aladrovića koji nije ni obuhvaćen ovom istragom jer se njega navodno dovodi u vezu s nezakonitim zapošljavanjima.

 

AFERA ULJANIK

Telegram.hr prenosi kako gotovo tri godine od uhićenja čelnih ljudi Uljanika, protiv Marinka Brgića, bivšeg člana uprave te kompanije i još 11 osoba optužno vijeće Županijskog suda u Rijeci potvrdilo je optužnicu koja ih tereti za gospodarski kriminal težak oko 900 milijuna kuna.

Osim nekadašnjih članova uprave i nadzornog odbora Uljanika optužnicom su obuhvaćeni i bivši čelnici brodogradilišta 3. maj. Kao trinaestooptužena je tvrtka ‘Uljanik plovidba’ iz Pule, koja je kasnije promijenila ime u Alpha Adriatic.

Prema optužnici, uz prvookrivljenog bivšeg člana uprave Uljanika Marinka Brgića, drugookrivljeni je bivši direktor Uljanik plovidbe Dragutin Pavletić, trećeokrivljeni bivši član Uprave Uljanika Veljko Grbac, četvrtookrivljeni bivši predsjednik uprave Uljanik grupe Giani Rossanda.

Slijede bivši predsjednik uprave Uljanik grupe Anton Brajković, bivši direktor Uljanik Brodogradilišta Silvan Kranjc, bivši direktori 3. maja Zdravko Pliško i Maksimilijan Percan, tadašnji direktor Uljanik Pomorstva za usluge Elvis Pahljina, direktor Uljanik Shipmanagmenta Darko Šorc, bivši direktor 3. maja Domagoj Klarić i bivši direktor Uljanik Brodogradilišta Eduard Milovan.

Trinaestooptužena je tvrtka ‘Uljanik plovidba’ iz Pule, koja je kasnije promijenila ime u Alpha Adriatic, a poslovala je s Uljanikom.

Županijsko državno odvjetništvo u Rijeci je u kolovozu lani, nakon što je provelo dokazne radnje koje je rješenjem optužnog vijeća naložio tamošnji Županijski sud, ponovno podiglo optužnicu protiv dvanaestorice bivših čelnika Uljanika i pravne osobe Uljanik plovidbe iz Pule.

Naime, optužno vijeće Županijskog suda u Rijeci je potkraj veljače vratilo optužnicu u “slučaju Uljanik” radi dopune istrage, a državnom odvjetniku je za dopunu istrage i podizanje optužnice dan rok do 1. lipnja.

Sud je zatražio ispitivanje dvoje svjedoka, čiji su raniji iskazi bili izdvojeni kao nezakoniti te je zatraženo i prevođenje dokumentacije na kojoj se, uz ostalo, temelji nalaz vještaka. Riječki ŽDO je u lipnju zatražio produljenje roka za još tri mjeseca pa je optužno vijeće Županijskog suda u Rijeci odobrilo to produljenje. Optužnica je u odnosu na okrivljenike, činjenične i pravne opise kaznenih djela te zakonske kvalifikacije djela identična optužnici koja je bila podignuta u ožujku 2020. godine

Afera Uljanik je u prosincu 2020. zahvatila još osoba, jer je policija nakon dodatnog istraživanja o restrukturiranju riječkog Brodogradilišta 3. maj kazneno prijavila 11 odgovornih iz Uljanik Grupe te Hrvatske brodogradnje – Jadranbroda, za koje sumnja da su sa čak 26 kaznenih djela, na teret riječkog 3. maja i hrvatske države, počinili štetu od 1,5 milijarde kuna.

Ta je istraga nastavljena nakon dovršenog kriminalističkog istraživanja iz ožujka 2019., kada su provedena dodatna istraživanja o postupku restrukturiranja 3. maja te o obračunu troškova za ugovorene radove u tom riječkom brodogradilištu.

 

GRBIN UZEO NAKNADU ZA ODVOJENI ŽIVOT, A ŽIVI SA ŽENOM U ZAGREBU

Kako prenosi RTL.hr predsjednik SDP-a Peđa Grbin godinama živi u Zagrebu s obitelji u državnom stanu, a uzimao je naknadu za odvojen život. I nije jedini oporbenjak s Iblerova trga koji prebivalište ima u drugom gradu, a živi u metropoli. 

Šef SDP-a i diplomirani pravnik, više od 10 godina živi u Zagrebu. S njim i njegova supruga koja je zaposlena u KBC-u Zagreb, prošle godine postali su i roditelji. No, prebivalište mu je i dalje prijavljeno u Puli. Pa gdje točno živi, ni sam ne zna.

"Ja živim i u Puli i u Zagrebu. Nije lako živjeti na dva mjesta sigurno, volio bih da mogu živjeti na jednom mjestu, ali ja vezu sa rodnim gradom na namjeravam raskinuti", tvrdi Peđa Grbin, predsjednik SDP-a.

Pa mu porezni obveznici mjesečno plaćaju 3000 kuna za stan od 60 kvadrata i režije plus i troškove putovanja u rodno mjesto. Na troškove života je tako Peđa Grbin u prošloj godini potrošio više od 67 tisuća kuna.

A tu je i dugogodišnja naknada za odvojeni život, iako mu je obitelj u Zagrebu.

"Za novu godinu smo donijeli odluku, da će sin tu u vrtić, i odlučio sam se odreći naknade ne zato što na nju nemam pravo, nego jer sam smatrao da ne bi bilo fer da je i dalje primam", objašnjava Grbin.

No primao je prema pravima koja proizlazi iz zakona o dužnosnicima dugi niz godina, pa bi zakon sada, kada se našao na tapetu, mijenjao.

Online prijava korupcije

Prijavi korupciju

Ispuni formu
Prijavite se za newsletter

Primajte obavijesti

2022 © Transparency International Hrvatska. Sva prava pridržana. Izrada web stranica