Radno vrijeme Ureda TIH-a: 9.00 -17.00 sati (radnim danom)
  • Youtube Transparency International Hrvatska
  • Facebook Transparency International Hrvatska
  • Twitter Transparency International Hrvatska
×

KORUPCIJA U STUDENOM 2021. GODINE

01.12.2021.

Uhićenja u Zadru

U Zadru je uhićeno deset osoba, od čega su troje zadarski porezni inspektori, a ostalih sedam uhićenih su vlasnici tvrtki i obrta s tog područja. Nakon uhićenja provedene su i pretrage njihovih poslovnih prostora, kuća, stanova, automobila te kancelarija u kojima su radili zadarski poreznici.

Uhićeni su porezni inspektori za koje se sumnja da su uzimali mito i to Robert Slavica (51) iz Šibenika, Žarko Gospić (64) iz Zadra te Zlatko Filipović (58) iz Zadra.

Osim njih, djelatnici zadarske policije uhitili su i one za koje se sumnja da su mito davali, a to su Marin Dokoza (52), vlasnika tvrtke Marino keramika d.o.o., Branko Bungur (48) iz Zadra, vlasnik i odgovorna osoba firme Slad d.o.o., Davor Lulić (43), vlasnik firme Lulić d.o.o., Ivan Lulić (71) kao odgovorna osoba firme Mehanizacija d.d., potom Nino Šimunić (51) iz Zadra, Zef Mučaj (65) iz Nina, vlasnik pekare te Mito Mičić (53), vlasnik zadarskog lokala Šime.

USKOK sumnja da je Slavica primao mito i zlouporabio svoj položaj i ovlasti te poticao drugu dvojicu svojih kolega na isto. Tako, primjerice, nije poduzeo nikakve radnje da ovrši firmu Branka Bungura, odnosno njene račune i nekretnine i tako je došlo do toga da država nije mogla naplatiti preko dva milijuna kuna dugovanja za porez. Isto tako, Slavica je navodno Bunguru dojavljivao kad će biti zapljene sredstava po računima firmi preko kojih je ovaj radio, a kako bi Bungur mogao novce prebaciti na račune drugih osoba.

 

USKOK je podigao optužnicu protiv bivšeg šefa istarskog HDZ-a Jurice Šiljega

Osumnjičen je da je od ravnatelja NP-a Brijuni zatražio da zaposli dvije osobe mimo natječaja.

"USKOK je, nakon provedene istrage, pred Županijskim sudom u Rijeci podigao optužnicu protiv hrvatskog državljanina (1974.) zbog počinjenja kaznenog djela trgovanja utjecajem. (9. 11. 2021.)

Optužnicom se okrivljeniku stavlja na teret da je, u razdoblju od siječnja do kraja veljače 2018. godine, u Fažani i Umagu, nakon što je Javna ustanova Nacionalni park Brijuni objavila javni natječaj za prijem u radni odnos za više radnih mjesta, koristeći autoritet koji ima kao predsjednik županijske organizacije jedne političke stranke u Istarskoj županiji te kao predsjednik gradskog vijeća Grada Umaga, zatražio od ravnatelja navedene Javne ustanove da u radni odnos primi dvije osobe bez obzira na ispunjavanje uvjeta i rezultate natječaja. Na takvo traženje okrivljenika ravnatelj Javne ustanove nije pristao", objavio je Uskok.

Uskok sumnja da je Šiljeg od siječnja do veljače 2018., koristeći autoritet predsjednika županijskog HDZ-a i predsjednika umaškog HDZ-a, zatražio od ravnatelja NP-a Brijuni Marina Milotića da u radni odnos primi dvije osobe bez obzira na ispunjavanje uvjeta i rezultate javnog natječaja. Milotić, čiji identitet također nije objavljen, nije pristao na Šiljegove zahtjeve.

Istraga protiv Šiljega pokrenuta je zbog trgovanja utjecajem, za što zakon predviđa zatvorsku kaznu od šest mjeseci do pet godina.

 

Povjerenstvo za sukob interesa otvara predmet protiv ministra Marija Banožića zbog stana

POVJERENSTVO za sukob interesa otvara postupak protiv ministra Marija Banožića zbog stana od 92 m2 koji mu je dodijeljen 2019. godine, dok je bio ministar državne imovine. 

"Otvaramo predmet temeljem napisa u Nacionalu. Zatražili smo sve dokumente vezane uz predmetni stan", potvrdila je Indexu predsjednica Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa Nataša Novaković. 

Tjednik Nacional je objavio da je Banožić stan u samom centru Zagreba dodijelio sam sebi kako bi mogao pješice ići na posao te da je stan uređen za 200.000 kuna.

MORH se pak oglasio priopćenjem u kojem tvrde da Banožić nije sam birao stan te da na stan te kvadrature ima pravo jer ima troje djece. Naveli su da se stan uređivao i prije nego što je dan Banožiću, no nisu negirali da se uređivao i za ministra.

 

Uhićena Gabrijela Žalac

Telegram.hr otkrio je aferu bivše ministrice regionalnih razvoja i fondova EU još 2019. godine. Danas 10.11.2021 godine bivša ministrica je uhićena.

Prije dvadesetak dana policajci iz PNUSKOK-a, po nalogu Ureda europskog javnog tužitelja (EPPO), novoformiranoga tužiteljskoga tijela koje se bavi malverzacijama u kojima su oštećeni Europski fondovi, izvršili su nekoliko pretraga u ministarstvu koje je nekad vodila Žalac te izuzeli dokumentaciju vezanu upravo oko posla s Ampelosom, tvrtkom od koje je kupila sporni softver koji je vrijedio 2,9 milijuna kuna, a koji je ministarstvo platilo nevjerojatnih 13 milijuna kuna.

Osim Žalac, uhićene su još tri osobe, među njima i ravnatelj Središnje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekata EU-a Tomislav Petric.

Što kažu iz Ureda europskog javnog tužitelja

“Ured europskog javnog tužitelja u suradnji s hrvatskim Policijskim nacionalnim uredom za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta provodi hitne dokazne radnje danas, 10. studenoga 2021. godine, u Hrvatskoj”, stoji na početku priopćenja kojim je potvrđeno da su danas uhitili četiri osobe.

“Navedene radnje odnose se na četiri osobe za koje se sumnja da su počinile kaznena djela u Ministarstvu regionalnoga razvoja i fondova EU te u Središnjoj agenciji za financiranje i ugovaranje programa i projekata EU (SAFU), vezano uz postupke javne nabave informatičkog sustava.

Ured europskog javnog tužitelja će nakon ispitivanja osumnjičenika donijeti odluku o daljnjem postupanju u predmetnom slučaju o čemu će pravodobno obavijestiti javnost. Do tada neće biti objavljivane nikakve dodatne pojedinosti”, napisali su iz Ureda.

 

Šef lokalnog Crvenog križa: Naplaćivao u gotovini usluge koje su trebale biti besplatne

Služba kriminalističke policije Policijske uprave varaždinske dovršila je kriminalističko istraživanje nad 48-godišnjakom zbog sumnje da je počinio kazneno djelo zlouporabe položaja i ovlasti. Kako se neslužbeno doznaje, riječ je o Nebojši Buđanovcu, ravnatelju Crvenog križa Varaždinske županije.

Kako se sumnja, on je kao odgovorna osoba jedne javne ustanove s područja Varaždinske županije iskoristio svoj položaj i ovlasti jer je od 2017. do 2021. godine pružao usluge stručnog savjetovanja koje se pružaju besplatno u toj javnoj ustanovi, a on ih  je naplaćivao većem broju osoba. Obavljene je usluge naplaćivao u gotovini bez izdavanja računa za gotovinsku naplatu, čime si je pribavio materijalnu korist u iznosu od 30.000 kuna, kažu u PU varaždinskoj. 

 

Nove istrage USKOK-a

Istrage USKOK-a i policije rezultirale su traženjem istražnog zatvora za petero osumnjičenika, među kojima su bivša tužiteljica Mirela Alerić Puklin (48), bivša članica Uprave Agrokora Piruška Canjuga (56) i bivši direktor Hrvatske lutrije Željko Fadljević (46).

USKOK je, ne priopćivši identitete osumnjičenika, izvijestio da su, uz Alerić Puklin, Canjugu i Fadljevića, osumnjičeni i suprug nekadašnje zamjenice zagrebačkog Županijskog državnog odvjetništva u Zagrebu Goran Puklin (47) te vlasnik tvrtke Fleksbit Tomislav Gligora (36).

USKOK i policija su izvijestili da se petorka, uhićena u akciji tužiteljstva i PNUSKOK-a, sumnjiči za zlouporabu položaja i ovlasti, poticanje i pomaganje u zlouporabi položaja i ovlasti, nezakonito pogodovanje i pomaganje u nezakonitom pogodovanju te zlouporabu povjerenja u gospodarskom poslovanju.

Ravnateljstvo policije je preciziralo da se bivša tužiteljica Mirela Alerić Puklin, koja je do veljače 2019. radila na predmetu Agrokor, sumnjiči da je optuženoj u tom predmetu Piruški Canjugi posredstvom svojeg supruga Gorana Puklina i poznanika Canjugine obitelji dostavljala važne informacije o stanju predmeta i tajnom postupanju Državnog odvjetništva.

Policija sumnja da je bivša tužiteljica nekadašnjoj članici Uprave Agrokora davala upute o načinu i sadržaju obrane te radnjama koje bi trebala poduzeti kako bi izbjegla kaznenu odgovornost.

Alerić Puklin, dodaje policija, sumnjiči se da je Canjugi otkrila kako se u suradnji s PNUSKOK-om provode izvidi te istražuju poslovni događaji i osobe prema kojima su izvidi usmjereni, naglašavajući pritom intenzitet provedenih izvidnih radnji.

Tako je, ističe Ravnateljstvo policije, Alerić Puklin na poticaj Piruške Canjuge, a posredstvom i uz pomoć supruga Gorana Puklina, omogućila ometanje i sprječavanje procesuiranja kaznenih djela u predmetu Agrokor.

 

Uhićen sudac Vekić kojeg je Mamić optužio za kriminal

OSJEČKI sudac Zvonko Vekić, osumnjičen za primanje mita od bjegunca Zdravka Mamića, uhićen je u novoj akciji policije i USKOK-a.

Uhićena je i Nataša Sekulić, sučeva prijateljica, koju je Mamić također spominjao u svojim optužbama na račun suca Vekića i drugih osječkih sudaca, neslužbeno je potvrđeno Indexu.

I Vekić i njegova prijateljica uhićeni su, kako saznaje Index, zbog sumnje na pranje novca te se terete za kaznena djela iz domene gospodarskog kriminaliteta. Riječ je o nastavku slučaja povezanog s optužbama Zdravka Mamića, od kojeg je Vekić navodno primio 370.000 eura mita za sebe osobno te za suce Darka Krušlina i Antu Kvesića.

Sumnja se na to da su Vekić i njegova prijateljica htjeli novac mita oprati kroz kupnje nekretnina, automobila te kroz stavljanje novca na štednju. 

Što se nekretnina tiče, radi se navodno o barem jednom stanu u Osijeku.

 

Matija Posavec, uhićen zbog mita, uvjerljivo pobijedio na izborima za župana

Matija Posavec uvjerljivi je pobjednik prijevremenih izbora za međimurskog župana, koji su u nedjelju održani u Međimurskoj županiji.

Na održanim prijevremenim izborima osvojio je 21.847 glasova, odnosno 79.11 posto. 

Reformistica Sandra Herman dobila je 2179 glasova ili 7.89 posto. Fokusov Darko Zver osvojio je 2164 glasa, tj. 7.83 posto. Nezavisni Mladen Novak dobio je povjerenje 1092 Međimurca, odnosno 3.95 posto.

Prijevremene izbore Vlada Republike Hrvatske raspisala je nakon što je u rujnu dotadašnji župan Matija Posavec priveden zbog sumnji u primanje mita, zlouporabu položaja i trgovanje utjecajem, nakon čega je dao ostavku. 

Kako je izvijestio DORH, sumnja se na to da je Posavec primio mito da osigura ponovno imenovanje člana upravnog vijeća Županijske uprave za ceste Međimurske županije.

Uz Posavca je osumnjičen županijski pročelnik Milorad Novković, s kojim je navodno dogovarao natječaje za poslove, ali i predsjednik upravnog odbora Županijske uprave za ceste Međimurske županije Josip Kobal. On je županu navodno dao mito kako bi mu osigurao još jedan mandat u upravnom odboru, a mediji navode da je riječ o 10.000 kuna.

"Puno je bilo špekulacija, puno kalkulacija, a ono što je u ovome trenutku službeno je da se ja za nešto sumnjičim. Dokazi, konkretne stvari i u konačnici što će biti od svega toga bit će poznato kad bude gotova istraga", istaknuo je nakon pobjede Matija Posavec.

 

Kriminal s Covid potvrdama

Trojica muškarca u srednjim godinama posvjedočila su za nedjeljni Jutarnji list kako su u liječničkim ordinacijama u Zagrebu i Karlovcu dogovarala lažno cijepljenje s medicinskim osobljem.

Sugovornici Jutarnjeg lista su trojica muškarca u dobi od 35 do 50 godina. Jedan od njih otišao je do kraja i za 1000 kuna kupio covid-potvrdu, drugi je bio u ordinaciji i samo je trebao realizirati unaprijed dogovoreni posao, ali je njega i liječnicu omela medicinska sestra koje je nenadano banula, a treći je odustao prije same realizacije iako mu je ponuda bila na stolu.

Takve potvrde izdaje isključivo medicinsko osoblje koje pri tome čini kaznena djela krivotvorenja isprava i zloporabe položaja i ovlasti, a naručitelji, kao i posrednici u tom “poslu”, djelo krivotvorenja isprava pomaganjem.

Nemoguće je procijeniti kakvi su razmjeri te vrste kriminala, a kako stvari stoje, prilično veliki - gotovo da nema županije s barem jednom ordinacijom u kojoj se može “srediti stvar”.

Policija je dosad - otkad je pandemije i otkad su obvezne EU digitalne potvrde za inozemna putovanja, odnosno otkad su od 16. studenoga obvezne covid-potvrde za sve zaposlene u javnom sektoru i u državnim i gradskim poduzećima te za korisnike tih usluga - raskrinkala jednu mrežu krivotvoritelja. U njemu je “medicinska sestra ovlaštena za unos podataka o cijepljenim osobama u informacijski sustav, iskoristila svoj položaj i ovlasti, unijela neistinit podatak za dvije osobe da su cijepljene u kolovozu, za koje je, provedenim kriminalističkim istraživanjem, utvrđeno da nisu cijepljene”.

Stvari, međutim, na terenu funkcioniraju puno jednostavnije. Korisnici potvrda ne šalju podatke i novac nepoznatim službenicima da bi zauzvrat dobili potvrde, kao što je to bilo u slučaju koji je policija razotkrila, nego se to obavlja u liječničkim ordinacijama vrlo izravno, fingiranim cijepljenjem.

Postupak je isti kao kod uobičajenog cijepljenja, samo što se cjepivo “štrcne” u prazno, kako bi se razdužilo što se tiče količine, osoba nikad ne bude cijepljena, ali se u sustav unese da jest. Iz toga razloga ovakvi su postupci praktički nedokazivi, odnosno, vrlo je teško ući u trag počiniteljima, donosi Jutarnji list.

Online prijava korupcije

Prijavi korupciju

Ispuni formu
Prijavite se za newsletter

Primajte obavijesti

2022 © Transparency International Hrvatska. Sva prava pridržana. Izrada web stranica