KORUPCIJA U OŽUJKU 2021. GODINE
01.04.2021.
OBUSTAVA AFERE „AGRAM“
ZagrebačkI gradonačelnik Milan Bandić bio je opterećen mnogim aferama, od kojih su dvije dobile sudski epilog, iako je protiv njega bilo podneseno više od 250 kaznenih prijava.
Bandić je u listopadu 2014., zajedno s nekolicinom najbližih suradnika, uhićen zbog sumnji za niz kaznenih djela na štetu grada kojemu je bio na čelu – od nezakonitog pogodovanja i zapošljavanja, zbrinjavanja otpada, korištenje službenih automobila u privatne svrhe te krivotvorenje isprava u slučaju koji je kasnije postao poznat kao afera Agram.
Bandić se na sudovima pojavljivao i kao svjedok u nekolicini od sudskih postupaka protiv njegovih najbližih suradnika u aferama Bundekfest, Čistoća, Krašograd, GUP, Nadstrešnice, Prljavi policajci, Pročistač, Suhi led, Struja, Vrtići, Cibona te izvlačenje novaca iz zagrebačkog Adventa.
U većina tih afera sudilo se zbog navodnih nezakonitosti s gradskim novcem ili nekretninama, a suđenja su još uvijek u tijeku ili se očekuje pravomoćna odluka Vrhovnog suda.
Sve te afere sada smrću Milana Bandića bit će za njega kao okrivljenika povijest i bit će obustavljene.
PRIVEDENA INSPEKTORICA KOJA SE GOSTILA U LOKALIMA I PRIMILA MITO OD VLASNIKA LJEKARNE
USKOK je pokrenuo istragu protiv 57-godišnje sanitarne inspektorice koju sumnjiče da je lažiranjem inspekcijskih zapisnika omogućavala rad ugostiteljskim objektima za vrijeme epidemioloških mjera i primila mito od vlasnika ljekarne u kojoj je zatekla proizvod bez odobrenja.
Uskok je precizirao da je inspektorica od 25. studenog 2020. do 10. veljače 2021. u više navrata propustila procesuirati uočene nedostatke u ugostiteljskim objektima na području Zagreba za vrijeme trajanja zabrane rada sukladno epidemiološkim mjerama. Inspektorica je pritom i osobno koristila usluge tih ugostiteljskih objekata, dodao je Uskok.
Također, sumnjaju da je, od 29. siječnja 2021. do kraja veljače 2021., tijekom provođenja inspekcijskog nadzora u jednoj ljekarni zatekla u prodaji sredstava bez važećeg odobrenja Ministarstva zdravstva te je potom provjerom utvrdila da je ljekarna podnijela nepotpun zahtjev za njihovom registracijom.
Kako bi se okoristila, inspektorica je otišla u inspekcijski nadzor te ljekarne i pritom vlasnikovog sina obavijestila da, ukoliko navedene proizvode ne registrira u roku od osam dana, podliježe prekršajnim sankcijama od najmanje 60.000 kuna. Uz to, vlasnikovom sinu je ukazala da ga može uputiti na osobu koja će mu u navedenom roku riješiti dokumentaciju potrebnu za ishođenje odobrenja, na što je on pristao.
TOMISLAV KARAMARKO NIJE BIO U SUKOBU INTERESA
Povjerenstva o sprečavanju sukoba interesa je u lipnju 2016. donijelo odluku da je tadašnji potpredsjednik Vlade i šef HDZ-a Tomislav Karamarko, sudjelujući o raspravama o sudskim sporovima koje je vezano uz INU Hrvatska vodila s mađarskim MOL-om, bio u potencijalnom sukobu interesa te da je povrijedio načela djelovanja obnašanja dužnosti. Povjerenstvo je konstatiralo da je Tomislav Karamarko povrijedio načela poštenog, savjesnog i odgovornog postupanja jer je Vladi, svojoj stranci, koalicijskim partnerima i javnosti prešutio da njegova supruga Ana Karamarko iz godina posluje s Jozom Petrovićem, lobistom MOL-a u Hrvatskoj.
U veljači 2020. godine Karamarko je podignuo ustavnu tužbu protiv odluke Povjerenstva o sprečavanju sukoba interesa te je Ustavni sud uvažio tužbu Tomislava Karamarka protiv odluke Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa.
Presudom Upravnog suda od 24 veljače 2021 godine Tomislav Karamarko dobio je pravnu statisfakciju da je Povjerenstvo pod predsjedanjem Dalije Orešković donijelo nezakonitu i po Tomislava Karamarka štetnu odluku koja je direktno utjecala na njegov osobni tako i politički život.
UHIĆENA GRUPA KOJA JE UTAJILA 15 MILIJUNA KUNA, U AKCIJI SUDJELOVALO STO POLICAJACA
Oko stotinjak policijskih službenika sudjelovalo je u akciji kodnog naziva "FOOD" u kojoj su priveli 12 osoba zbog zločinačkog udruženja, utaje poreza i pomaganja u utaji poreza.
Policija ne otkriva identitet osumnjičenih, ali navodi da su preko lažnih računa utajili 15 milijuna kuna poreza. Pored 12-ero privedenih policija javlja da je u izvlačenje novce bilo uključeno i sedam tvrtki.
Policijski službenici Policijskog nacionalnog ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta, Službe za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta Zagreb su, u suradnji sa Samostalnim sektorom za financijske istrage Porezne uprave Ministarstva financija te koordinaciji s Uredom za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta, proveli kriminalističko istraživanje nad 12 osoba i sedam trgovačkih društava, zbog sumnje da su počinili kaznena djela iz domene gospodarskog kriminaliteta.
Kriminalističkim istraživanjem je utvrđena sumnja da su dvojica prvoosumnjičenika, 39- i 42-godišnji hrvatski državljani, u razdoblju od siječnja 2019. do kraja veljače 2021. godine u Zagrebu i drugim mjestima Republike Hrvatske, kao stvarni voditelji poslovanja više trgovačkih društava, povezali u zajedničko djelovanje (zločinačko udruženje) deset osoba starosti 39, 72, 42, 55, 41, 30, 32, 66, 43 i 47 godina radi utaje poreznih davanja po osnovi PDV-a, a s ciljem pribavljanja nepripadne imovinske koristi za sebe i druge.
Naime, sumnja se da su 39- i 42-godišnjak nabavljali robu te ju, sukladno zajedničkom planu i posredstvom trgovačkih društava kojima su upravljali, prodavali drugim poslovnim subjektima u Hrvatskoj i to dijelom uz izdavanje računa na kojem je iskazan PDV, dok nakon naplate isporučene robe nisu prijavili ili su neistinito prijavili i nisu platili dužne iznose PDV-a Državnom proračunu Republike Hrvatske.
GRAD PETRINJA PRODAO PRIVATNOJ FIRMI ZEMLJIŠTE ZA 63.000 KUNA. A ONDA GA OPET OTKUPIO ZA 565.000 KUNA
Grad Petrinja je 2016. prodao 3157 kvadrata zemljišta privatnoj tvrtki za 63.000 kuna, a onda je u veljači ove godine tu istu parcelu ponovno otkupio za 565.000 kuna.
Tvrtka koja je 2016. od Grada kupila zemljište u poduzetničkoj zoni, tu je parcelu prošle godine preprodala drugoj tvrtki, a zatim ju je ubrzo opet otkupio Grad. U svakom tom koraku cijena je dramatično rasla, no Darinko Dumbović, koji je gradonačelnik Petrinje od 2013., za Telegram tvrdi da transakcije koje je izveo nisu sporne.
Gradonačelnik kaže kako je to zemljište sada Gradu hitno trebalo za “smještaj doniranih kontejnera nakon potresa”. Prema njemu, samo parcele u poduzetničkoj zoni imaju potrebnu infrastrukturu, a baš je ova imala i izrađen elaborat o vrijednosti i ishođenu građevinsku dozvolu.
NATAVAK SUĐENJE NADANU VIDOŠEVIĆU U AFERI „REMORKER“
Bivši predsjednik Hrvatske gospodarske komore (HGK) Nadan Vidošević, optužen je da je iz institucije u kojoj je godinama bio na čelu izvukao najmanje 39 milijuna kuna.
Četvero Vidoševićevih suoptuženika priznali su nedjela te su osuđeni nakon nagodbe s tužiteljstvom. To su ključni akteri tzv. afere Remorker – Igor Premilovac, koji je prvi progovorio kako je preko svoje češke tvrtke Remorker naplaćivao fiktivne račune i ‘oprani’ novac vraćao u Hrvatsku te marketinški stručnjak Davor Komerički koji je Vidoševića povezao s lancem izvlačenja novca iz HGK. Osim njih sporazumno su osuđeni i Vidoševićeva nekretninska savjetnica Vesna Rodić te Jasna Mrakovčić Grubić koja je priznala da je uz Vidoševića iz HGK izvlačila novac lažirajući kupnju umjetničkih slika.
Vidošević je ranije govorio da ne zna koji su motivi njegovih suoptuženika da ga terete, a tvrdio je i da će srušiti optužnicu, u kojoj Uskok traži da mu se oduzme imovinska korist od čak 39 milijuna kuna.
Kada je sud potvrdio optužnicu u ovom slučaju Vidošević je priznanja svojih suosumnjičenika nazvao komičnima, ponavljajući da nije kriv te da je žrtva represivnog aparata.
Drugi krak Remorkera protegnuo se do Hrvatskih autocesta, a kao glavni osumnjičenik u tom dijelu istrage optužen je bivši HDZ-ov ministar i zadarski gradonačelnik Božidar Kalmeta.
Na obrani koja se odvila u žujku 2021. Vidošević je rekao: "Ni ja, a ni moje suradnice nismo nanijeli nikakvu štetu ni HGK ni Krašu niti je novac izvlačen iz tih tvrtki. Vještaci su neprofesionalno obavili svoj posao što se tiče moje imovine. Nema materijalnog dokaza, SMS poruke, ni jednog pisanog traga koji mene inkriminira."
NAMJEŠTANJE POSLOVA KUMU
Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa 2019. godine kaznilo je ravnatelja Državne geodetske uprave, Damira Šanteka, jer je svom vjenčanom kumu davao poslove s državom.
Radilo se o poslovima od kojih je svaki bio vrijedan najmanje nekoliko desetaka tisuća kuna, od 50-ak do 190 tisuća…, a koje je za Geodetsku upravu izvodila zagrebačka tvrtka Geosoft, na čelu sa Šantekovim kumom Aleksandrom Grebenarom.
No, taj je problem sad riješen: ista tvrtka i dalje obavlja poslove za Državnu geodetsku upravu, ali odluku o njihovu odabiru više službeno ne donosi ravnatelj, već njegov zamjenik. Tako su posljednji posao sklopili u svibnju 2020., vrijedan 194 tisuće kuna.
IZVLAČENJE NOVCA IZ DINAMA
Vrhovni sud RH objavio je svoju odluku u slučaju Zdravka Mamića i suoptuženih za izvlačenje novca iz Dinama. Zdravku Mamiću presuda je potvrđena, te je dobio šest i pol godina zatvora zbog izvlačenja novca preko transfera Luke Modrića i Dejana Lovrena.
Porezniku Milanu Pernaru potvrđene su tri godine i dva mjeseca zatvora, ali je dio presude koji se odnosi na porezni nadzor Zorana Mamića ukinut te će mu se suditi ponovno. Kako se ukinuti dio presude odnosi i na samog Zorana Mamića njemu je sada potvrđena kazna od četiri godine i osam mjeseci zatvora. Damiru Vrbanoviću potvrđene su tri godine zatvora zbog sudjelovanja u kriminalu u Dinamu.
Pravomoćnom presudom Zdravko i Zoran Mamić, te Damir Vrbanović proglašeni su krivima jer su izvukli novac iz transfera Dejana Lovrena. Na taj su način izbjegli plaćanje poreza, a Zoranu Mamiću omogućili da dođe do gotovo 26 milijuna kuna.
Naime, iz Lovrenovog transfera lažnim aneksima izvukli su 50 posto obeštećenja što ga je za njegov odlazak u Olimpique Lyon dobio Dinamo. Mamić i Vrbanović su, stoji u presudi, naložili plaćanje novčanog iznosa s računa kluba na račun igrača. Lovren je zatim novac proslijedio Zoranu Mamiću, a on je tim iznosom vratio pozajmice što ih je dobivao od Dinama.
U konačnici Dinamo je oštećen za 35.840.396,14 kuna, dok je Zoranu Mamiću pribavljena korist od 25.894.262,83 kune.
Iako je pravomoćnom presudom Zdravku i Zoranu Mamiću oduzeto oko 78 milijuna kuna nezakonite imovinske koristi, taj novac neće biti vraćen Dinamu koji je, kako je utvrdio Vrhovni sud RH, oštećen njihovim malverzacijama.
Naime, Dinamo nije postavio imovinsko-pravni zahtjev, pa mu se novac neće vraćati. Kako Mamići, prema Zakonu o kaznenom postupku, ne mogu zadržati ilegalnu zaradu, oduzeti novac bit će uplaćen u Državni proračun.
Zdravko Mamić je, nakon što je presuda protiv njega postala pravomoćna, teško optužio šestoricu hrvatskih sudaca za korupciju. Rekao je da je Državnom odvjetništvu dostavio USB stick na kojem se, kako je tvrdio, nalaze dokazi o tome kako je korumpirao suce.
Tijekom travnja bi se trebao razjasniti barem dio zamršene situacije nastale u aferi USB nakon što je pravomoćno osuđeni bjegunac Zdravko Mamić predao DORH-u izjavu u kojoj optužuje pojedine suce Županijskog suda u Osijeku za korupciju i "bančenja" s njim.
