Radno vrijeme Ureda TIH-a: 9.00 -17.00 sati (radnim danom)
  • Youtube Transparency International Hrvatska
  • Facebook Transparency International Hrvatska
  • Twitter Transparency International Hrvatska
×

KORUPCIJA U LISTOPADU 2021. GODINE

02.11.2021.

Zagrebački ‘Bog javne rasvjete‘ dobio tri godine zatvora, mora vratiti čak 5,7 milijuna kuna

Vrhovni sud potvrdio je gotovo čitavu osuđujuću presudu kojom je bivši voditelj zagrebačkog Odsjeka za građenje i održavanje javne rasvjete Mijo Marošević na zagrebačkom Županijskom sudu bio osuđen na tri godine zatvora te mu je oduzeta ilegalna imovina od 5,7 milijuna kuna.

Naime, premda se Maroševiću, koji je navodno sam sebe zvao "Bog javne rasvjete", sudilo samo za primanje oko 173.000 kuna mita, na njega je primijenjeno tzv. prošireno oduzimanje nezakonite imovinske koristi, odnosno Maroševiću je oduzeta sva imovina čije porijeklo on i članovi njegove obitelji nisu mogli dokazati.

Upravo je po pitanju oduzimanja imovinske koristi Vrhovni sud neznatno izmijenio presudu koja je bila glasila da Marošević mora vratiti 5,9 milijuna kuna imovinske koristi. Naime, kako je to obrazložio Vrhovni sud, kada se oduzima proširena imovinska korist, onda se pojedinačni iznosi mita ne mogu još dodatno pribrajati čitavoj pronađenoj ilegalnoj imovini jer se pretpostavlja da su oni već njezin dio.

 

Afera leasing kuće

Leasing društva u Hrvatskoj dvanaest su godina varala svoje klijente, koji su plaćali puno više rate leasinga nešto što su trebali.

Takva praksa bi se vjerojatno nastavila da nije bilo sada već bivše direktorice RBA Leasinga Sanje Mehinović, koja je ne samo prijavila svoju leasing kuću za nepravilnosti i nezakonitosti nego je predala i sve dokaze, nakon kojih regulatoru Hanfi nije bilo teško donijeti rješenje.

Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (HANFA) u svom rješenju spominje zastaru, što je išlo na ruku leasing kućama, koje su spremne obeštetiti samo one klijente kojima nije prošao rok zastare od pet godina. Od 700 milijuna kuna koje su otete od čak 50 tisuća klijenata, leasing kuće tako su spremne vratiti tek malo više od 20 milijuna kuna u slučajevima koji nisu u zastari. Ostali prevareni sad moraju neizvjesnim sudskim putem tražiti novac koji im je otet.

Mehinović je u razgovoru za Index prepričala kako je Hanfa na početku nevoljko radila na otkrivanju prevare iako su joj bili predočeni svi dokazi te kako nikada nije imala uvid u spis iako je bila podnositelj predstavke. Naglasimo kako se prevara događala od 2008. do 2020. godine. Žigman je na čelu Hanfe od veljače 2018. godine, Mehinović podnosi prvu predstavku u svibnju 2019. godine, a prvo rješenje Hanfe protiv neke leasing kuće, u ovom slučaju RBA leasinga, stiže deset mjeseci kasnije, i to u ožujku 2020. godine. 

 

Sumnja na preplaćen posao u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU

Telegramu je iz MUP-a službeno potvrđeno kako policija provodi kriminalističko istraživanje u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova Europske unije. Istražuju se sumnje u očito preplaćeni posao izrade softvera koji je Telegram otkrio još 2019. godine. Policija je prije nekoliko tjedana, 27. rujna, ušla u Ministarstvo s nalogom za pretres. Nakon toga su zaplijenili dio kompjutorske opreme i dokumentaciju.

Tvrtka Ampelos 2018. dobila je od Ministarstva regionalnog razvoja, kojim je tada upravljala Gabrijela Žalac, unosan posao na razvoju Informacijskog sustava za strateško planiranje i upravljanje razvojem. Ugovor je bio vrijedan 13 milijuna kuna bez PDV-a, a Telegram je ustanovio da je taj iznos bio daleko veći od prave vrijednosti naručenog.

Naime u poslovnim knjigama Ampelosa pronađen je trošak izrade sustava koji je iznosio 2,9 milijuna kuna. Pojednostavljeno, softver koji je koštao 2,9 milijuna kuna, Ministarstvo je platilo 13 milijuna.

Važno je napomenuti i kako je Ministarstvo na taj projekt prvo planiralo potrošiti 5.764.800 kuna. Potom su 2017. procijenili vrijednost na 9 milijuna i 860 tisuća kuna, da bi na kraju, 2018., završili na spomenutih 13 milijuna, odnosno 16 s PDV-om. Prije dobivanja posla, tvrtka Ampelos imala je jednog jedinog zaposlenog te se borila s blokadama.

Nekoliko tjedana prije policije, točnije 9. rujna, u Ministarstvo prvo došli djelatnici Europskog ureda za borbu protiv prijevara (OLAF) koji su zapečatili dio ureda. Iz te institucije Telegramu su odgovorili kako zbog čuvanja tajnosti moguće istrage i poštivanja potrebne procedure ne smiju odgovarati na upite oko slučajeva koje možda istražuju.

 

Vrhovni sud potvrdio presudu u slučaju FIMI MEDIA

Vrhovni sud je 13.10.2021 djelomično potvrdio presudu iz ponovljenog postupka u slučaju Fimi media pa će HDZ zbog izvlačenja novca iz državnih institucija i tvrtki morati platiti 3.5 milijuna kuna kazne, dok je bivšem premijeru i predsjedniku HDZ-a Ivi Sanaderu kazna s osam smanjena na sedam godina zatvora.

Uz bivšeg premijera i nekadašnjeg predsjednika HDZ-a, ali i te stranke koja će uz 3.5 milijuna kuna kazne državi morati vratiti i 14.6 milijuna kuna nepripadne koristi, u studenome 2020. nepravomoćno su u ponovljenom postupku osuđeni i Sanaderovi suoptuženici.

HDZ je osuđen na plaćanje novčane kazne od tri i pol milijuna kuna i povrat 14.6 milijuna kuna u proračun, dok je stranci u prvom suđenju izrečena novčana kazna od pet milijuna kuna.

Za kaznu HDZ-u Vrhovni sud je ocijenio da je riječ o vodećoj parlamentarnoj stranci koja zbog većeg broja članstva, ali i broja zastupnika ima značajne prihode. "Stoga plaćanje izrečene novčane kazne neće dovesti u pitanje egzistenciju pravne osobe te će se postići svrha kažnjavanja", zaključio je najviši sud u pravomoćnoj presudi.

 

Uhićenja u Splitsko-dalmatinskoj županiji zahvaljujući hrabrom zviždaču

Kako doznaje Slobodna Dalmacija u Splitu su policija i PNUSKOK proveli novu akciju i uhitili najmanje šest osoba s područja otoka Brača, Splita i Kaštela. Do nove akcije došlo je nakon višemjesečne istrage splitskog USKOK zbog sumnje da je organizirana grupa provodila malverzacije sa zemljištem i pribavljanjem građevinskih dozvola za atraktivne lokacije u bračkim uvalama, posebice na području općine Milne i to na lokacijama koje nikada nisu bile građevinske.

O malverzacijama sa zemljištima na Braču nagađa se već neko vrijeme, a u veljači ove godine načelnik bračke općine Milna Frane Lozić za emisiju Provjereno Nove TV je ispričao kako je primao prijetnje smrću, jer je ukazivao na ilegalne radnje preko kojih su se zarađivali milijuni eura. Čuvala ga je i policija.

Kako je Lozić tada ispričao investitori bi dobivali građevinske dozvole za parcele u uvalama Joja, Smokvina i Špacamiža, koje nikada nisu bile građevinske. Prikazali su da je na lokaciji postojala nekretnina prije nego što je 2011. donesen Zakon o legalizaciji i zatražili legalizaciju koju bi odobrio ured u Supetru.

Navodnu nekretninu bi onda “srušili” i po velikim cijenama prodali zemljište s “čistim” papirima, a kupci, navodno se radi o nekoliko stranih tvrtki u vlasništvu francuskih državljana, bi pribavili zamjensku građevinsku dozvolu za izgradnju novog objekta na toj lokaciji. Te građevinske dozvole je navodno odobravala Snežana Bralić.

Frane Lozić potvrdio je za Index da su aktualna uhićenja na Braču povezana s njegovim prijavama.

 

Direktor u Varaždinu prevario banku. Uzeo milijunske kredite, znao da ih neće vratiti

Varaždinska policija će zbog prevare u gospodarskom poslovanju i krivotvorenja službene ili poslovne isprave kazneno prijaviti 41-godišnjaka koji je kao direktor tvrtke na temelju neistinitih podataka od banke zatražio i dobio kredite od 5.5 milijuna eura koje nije vraćao.

Policija je priopćila kako osumnjičenog tereti da je kao direktor i odgovorna osoba tvrtke, u namjeri pribavljanja nepripadne imovinske koristi, sklapao i podnosio na potvrdu sporazume o osiguranju novčane tražbine.

Po tim sporazumima njegova tvrtka, u svojstvu korisnika kredita banci kao vjerovniku, kao zalog daje zalihe robe u svom vlasništvu, znajući da su te pokretnine već bile opterećene založnim pravom u korist druge banke.

Pritom je neistinito predočio da na zalihama roba nema tereta te da iste mogu biti odgovarajući instrument osiguranja.

 

Šef Fine je posao čišćenja Fine dao obitelji svog kuma

FINA je unosan višemilijunski posao čišćenja svojih poslovnica dala tvrtki osnovanoj prije koju godinu, a u vlasništvu je obitelji kuma Dražena Čovića, direktora uprave Fine. 

U siječnju ove godine direktor uprave Fine Dražen Čović, čovjek koji je predsjednik nadzornog odbora Fina GS-a, unutar te tvrtke osnovao je tvrtku specijaliziranu za čišćenje poslovnih prostora, a zove se Fina gotovinski servisi usluge. Ili kraće, Fina GS usluge. 

No umjesto da Fina GS usluge, čisti brojne poslovnice Fine diljem Hrvatske, ona je radije za taj posao angažirala vukovarsku tvrtku Betonica, koja je u vlasništvu Marija Krnjića, čovjeka koji je oženio kćer kuma šefa Fine. Dakle, kćer Čovićevog kuma. 

Betonica s kojom Finine tvrtke neposredno i bez javnog natječaja posluju osnovana je uoči Čovićevog dolaska na čelo Fine. S 2015. na 2016. godinu.

Tvrtku Fina GS usluge, državnu firmu registriranu za čišćenje, iz Indexa su upitali koliko su do sada isplatili privatnoj tvrtki registriranoj za čišćenje da čisti njihove prostorije, no odgovor nisu dobili.

 

Bivši načelnik Lastova i još pet osoba osumnjičeni za korupciju i bespravnu gradnju

Bivši načelnik Općine Lastovo Leo Katić i još pet osoba prijavljeni su zbog primanja mita, zlouporabe položaja i ovlasti te protupravne gradnje nakon višemjesečnog kriminalističkog istraživanja riječkog PNUSKOK-a u koordinaciji sa Županijskim državnim odvjetništvom u Dubrovniku.

Policijska uprava dubrovačko-neretvanska izvijestila je, ne navodeći imena, da je 60-godišnji čelnik jedinice lokalne samouprave u Dubrovačko-neretvanskoj županiji osumnjičen za dva kaznena djela zlouporabe položaja i ovlasti, kao i kaznena djela protupravne gradnje, primanja mita u gospodarskom poslovanju te još jednu zlouporabu položaja i ovlasti.

Među osumnjičenima su i 35-godišnji i 47-godišnji direktori općinskog poduzeća, koje se tereti za zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju i povredu obveze vođenja trgovačkih i poslovnih knjiga.

Uz njih, za 61-godišnjeg voditelja poslovanja obrta sa splitskog područja sumnja se na to da je počinio kazneno djelo davanja mita u gospodarskom poslovanju, a za 67-godišnju građevinsku inspektoricu da je počinila tri kaznena djela zlouporabe položaja i ovlasti.

Na kraju, za 66-godišnjeg investitora nezakonite gradnje na pomorskom dobru se sumnja na to da je počinio kazneno djelo protupravne gradnje.

 

 

 

 

 

Online prijava korupcije

Prijavi korupciju

Ispuni formu
Prijavite se za newsletter

Primajte obavijesti

2021 © Transparency International Hrvatska. Sva prava pridržana. Izrada web stranica