Koliko nas košta korupcija?

Korupcija u Hrvatskoj: 8,5 milijardi € godišnje. To nije statistika. To je novac koji nedostaje bolnicama, školama i cestama.

Prema procjenama međunarodnih organizacija i ekonomskih analiza, trošak korupcije u europskim državama mjeri se milijardama eura godišnje. Kada se ti iznosi usporede s nacionalnim proračunima ili javnim ulaganjima, postaje jasno da korupcija nije samo pitanje etike ili zakonitosti – nego i jedno od ključnih ekonomskih pitanja razvoja države.

Kada korupcija prestane biti apstraktna

Korupcija se često opisuje kao politički ili pravni problem. Govori se o aferama, istragama i sudskim postupcima. Raspravlja se o odgovornosti pojedinaca i o funkcioniranju institucija.

No iza tih pojmova krije se nešto vrlo konkretno.

Novac.

Procjene pokazuju da Hrvatska godišnje gubi oko 8,5 milijardi eura zbog korupcije. To je iznos koji bi mogao značajno promijeniti kvalitetu života građana – kada bi se koristio za javni interes.

Za usporedbu, taj iznos približno odgovara godišnjoj vrijednosti velikih infrastrukturnih projekata ili značajnom dijelu državnog proračuna za zdravstvo.

Korupcija u Hrvatskoj zato nije samo pitanje moralnosti ili političke odgovornosti. Ona ima vrlo stvarnu ekonomsku cijenu.

Što zapravo znači 8,5 milijardi eura?

Veliki brojevi lako zvuče apstraktno. No kada ih stavimo u kontekst javnih politika, postaje jasno koliko je riječ o ozbiljnom iznosu.

Za usporedbu, riječ je o iznosu usporedivom s velikim nacionalnim investicijskim programima koji bi mogli financirati izgradnju bolnica, škola i prometne infrastrukture diljem zemlje.

To su sredstva koja bi mogla značiti:

• više ulaganja u bolnice i zdravstveni sustav
• kvalitetnije škole i obrazovne programe
• moderniju infrastrukturu i javne usluge
• veće mogućnosti za razvoj gospodarstva

Umjesto toga, dio tog potencijala gubi se kroz neefikasnost, zloupotrebe i netransparentno upravljanje javnim resursima.

Korupcija tako ne pogađa samo državni proračun. Ona pogađa svakodnevni život hrvatskih građana.

Nevidljivi porez koji svi plaćamo

Korupcija se ponekad naziva i nevidljivim porezom.

Za razliku od službenih poreza, ona nije jasno vidljiva na računu ili platnoj listi. Ali njezine posljedice osjećaju svi.

Kada se javni novac koristi neučinkovito ili završava u privatnim interesima, država ima manje sredstava za javne potrebe. Posljedica su sporiji projekti, lošije usluge i manji razvojni potencijal.

Drugim riječima – cijenu korupcije na kraju plaćaju građani.

Gospodarstvo koje gubi povjerenje

Korupcija ne utječe samo na javne financije. Ona utječe i na gospodarsku klimu Hrvatske.

U okruženju u kojem se poslovi dobivaju kroz veze ili politički utjecaj, poštena konkurencija postaje slabija. Poduzeća koja posluju transparentno nalaze se u nepovoljnijem položaju u odnosu na ona koja koriste netransparentne kanale.

Takav sustav dugoročno obeshrabruje ulaganja, smanjuje inovacije i usporava razvoj gospodarstva.

Investitori posebno pažljivo promatraju razinu transparentnosti i pravne sigurnosti u zemlji u koju ulažu. Ako postoji percepcija da se odluke donose netransparentno ili da pravila nisu jednaka za sve, rizik poslovanja raste. Zbog toga zemlje s višom razinom korupcije često privlače manje dugoročnih investicija.

Takav sustav dugoročno obeshrabruje ulaganja, smanjuje inovacije i usporava razvoj hrvatskog gospodarstva.

Povjerenje je temelj zdravog tržišta. A korupcija u Hrvatskoj ga sustavno narušava.

Zašto se cijena korupcije rijetko vidi odmah

Jedan od razloga zašto je korupcija tako dugotrajan problem jest to što njezine posljedice nisu uvijek odmah vidljive.

One se često akumuliraju kroz godine:

• projekti postaju skuplji nego što bi trebali biti
• javni resursi koriste se manje učinkovito
• razvojni potencijal države ostaje neiskorišten

U takvom okruženju gubi se najvrjedniji resurs svake države – povjerenje građana u institucije.

Cijena korupcije nije samo financijska

Iako se često govori o milijardama eura, prava cijena korupcije nije samo novčana.

Ona se vidi i u slabijim institucijama, sporijem razvoju i osjećaju nepravde u društvu.

Kada građani vjeruju da pravila nisu jednaka za sve, povjerenje u sustav počinje slabiti. A bez povjerenja, ni najbolji zakoni ne mogu osigurati pravedno i učinkovito društvo.

Borba protiv korupcije je ulaganje

Borba protiv korupcije često se prikazuje kao politička ili pravosudna tema.

U stvarnosti, ona je i razvojna politika.

Svaki euro koji se zaštiti od zloupotrebe može se usmjeriti u javne usluge, razvoj gospodarstva i kvalitetniji život građana.

Zato pitanje nije samo koliko korupcije postoji.

Pitanje je koliko smo spremni smanjiti njezinu cijenu za društvo.