Izmjene zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti
02.12.2021.
U vezi s dosadašnjom primjenom Zakona, u Izvješću pučke pravobraniteljice za 2020. godinu navodi se da je kako je tijekom 2020. postupala po 45 prijava, od kojih je 13 preneseno iz 2019. Od 32 novo zaprimljene, deset ih se odnosilo na državna tijela, sedam na javne službe, pet na JLP(R)S, pet na poslodavce u gospodarstvu i obrtu, tri na tijela s javnim ovlastima te dvije na pravne osobe čiji je osnivač ili u kojima RH i/ili JLP(R)S imaju zasebno ili zajedničko većinsko vlasništvo. Prijavitelji su obraćali Pučkoj pravobraniteljici povodom različitih nepravilnosti, pri čemu su neki isključivo prijavljivali nepravilnosti, dok su neki tražili i zaštitu zbog štetnih radnji uvjetovanih prijavom. Relativno mali broj prijava tumačimo činjenicom da građani nisu u pravoj mjeri upoznati sa zakonom niti zaštitom koja se pruža prijaviteljima nepravilnosti.
Novi Zakon o zaštiti prijavitelja nepravilnosti donosi se prvenstveno zbog potrebe usklađivanja nacionalnog zakonodavstva s pravnom stečevinom Europske unije. Potreba usklađivanja i harmonizacije našeg zakonodavstva sa Direktivom (EU) 2019/1937 Europskog parlamenta i vijeća o zaštiti osoba koje prijavljuju povrede prava Unije. L 305/17. (dalje u tekstu: Direktiva). Direktiva je donesena 23. listopada 2019., a stupila je na snagu 16. prosinca 2019. godine. Krajnji rok za prenošenje Direktive i usklađivanje zakonodavstva država članica s istom je 17. prosinca 2021. godine.
Direktiva predlaže uvođenje mehanizama zaštite prijavitelja nepravilnosti, koji uključuju i sljedeće:
- jasne kanale prijave nepravilnosti, unutar i izvan organizacije, uz osiguravanje povjerljivosti,
- uvođenje sustava prijavljivanja kroz tri razine: 1. interni kanali za prijavljivanje, 2. prijavljivanje nadležnim tijelima – ako interni kanali ne funkcioniraju ili se to ne može opravdano očekivati (npr. ako bi upotreba internih kanala mogla ugroziti učinkovitost istražnih radnji), 3. javnog/medijskog izvješćivanja – ako se nakon prijave putem drugih kanala ne poduzme odgovarajuća mjera ili u slučaju neposredne ili očite ugroženosti javnog interesa ili nenadoknadive štete,
- određivanje nadležnog tijela za zaprimanje prijava o povredama obuhvaćenim područjem primjene ove Direktive i za poduzimanje odgovarajućih mjera na temelju tih prijava. Prijedlog Direktive ostavlja na izbor državama članicama da odrede najprimjerenije nadležno tijelo, a to mogu biti regulatorna ili nadzorna tijela u predmetnim područjima, agencije za provođenje zakona, tijela za borbu protiv korupcije i pravobranitelji,
- obveze pružanja povratnih informacija prijaviteljima nepravilnosti za nadležna tijela i trgovačka društva, koji će morati reagirati na prijave i u vezi s njima poduzeti daljnje korake u roku od tri mjeseca za interne kanale za prijavljivanje,
- sprječavanje odmazde i učinkovita zaštita: zabranjuju se svi oblici odmazde i potrebno ih je sankcionirati. Ako je zviždač izložen osveti, trebao bi imati pristup savjetima i odgovarajućim pravnim sredstvima (npr. mjerama za zaustavljanje uznemiravanja na radnom mjestu ili sprječavanje otpuštanja). Teret dokazivanja u takvim će slučajevima biti na osobama ili organizacijama koje će morati dokazati da njihov postupak nije osveta protiv zviždača, a zviždači će uživati zaštitu i u sudskim postupcima.
