Godišnje izvješće o ljudskim pravima Kuće ljudskih prava Zagreb za 2021. godinu

SUZBIJANJE KORUPCIJE

„Prema istraživanju Transparency International, međunarodne organizacije za borbu protiv korupcije, Hrvatska je u 2021. imala 47 od 100 bodova te se nalazi na 18. mjestu u Europskoj uniji i 63. u svijetu prema indeksu percepcije korupcije Izvješće o vladavini prava Europske komisije za 2021. navodi kako stručnjaci i poslovni rukovoditelji percipiraju visoku razinu korupcije upravo u javnom sektoru.

Prema istraživanju Regionalnog indeksa otvorenosti Hrvatski sabor zauzeo je treće mjesto od šest parlamenata u regiji po pitanju transparentnosti rada. Na područje transparentnosti utjecala je činjenica da je Sabor prestao objavljivati pojedinačne rezultate glasanja s plenarnih sjednica, a koje objavljuju ostali nacionalni parlamenti koji su bili uključeni u istraživanje. Ujedno, Hrvatski sabor nije regulirao aktivnosti lobiranja što dodatno utječe na transparentnost rada. U području učinkovitosti, Sabor zauzima drugo mjesto dok je na četvrtom mjestu na području pristupačnosti. Najlošije rezultate i posljednje šesto mjesto Hrvatski sabor bilježi na području integriteta, zbog nepostojanja etičkog kodeksa za članove Vlade i saborske zastupnike.

Ni u 2021. nije usvojen etički kodeks za članove Vlade i saborske zastupnike iako je prvi nacrt izrađen još 2016. godine. Usvajanjem etičkog kodeksa moglo bi se doprinijeti spriječavanju korupcije i to propisivanjem jasnih uputa za sprječavanje sukoba interesa, primanja darova i ostalih povlastica, propisivanjem pravila o nespojivosti dužnosti, kao i propisivanjem pravila o otkrivanju veza i kontakata s trećim stranama koje mogu utjecati na zakonodavni postupak.

Na državnoj razini primjenjuje se Etički kodeks za državne službenike, no na lokalnoj i regionalnoj razini uglavnom nema etičkih kodeksa budući da postoje samo ako su ih donijele jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave što, zbog slabe primjene mehanizama za sprječavanje nespojivosti obnašanja dužnosti lokalno izabranih predstavnika, ‘predstavlja plodno tlo za sukob interesa, odnosno potencijalnu korupciju’.

U 2021., donesena je Strategija sprječavanja korupcije za razdoblje od 2021. do 2030. godine, kao strateški okvir za borbu protiv korupcije. Strategija predlaže jačanje zakonodavnog okvira za imunitet članova Vlade tako da se isključi imunitet za kaznena djela korupcije, kao što je preporučio i GRECO (specijalizirano antikorupcijsko tijelo Vijeća Europe).

 Novi Zakon o sprječavanju sukoba interesa donesen je krajem 2021. i predstavlja korak unatrag u smislu transparentnosti i nepristranosti te poštenog djelovanja državnih dužnosnika. Novi Zakon ne sadrži odredbe o kršenju načela djelovanja i sankcije za kršenje kao jedan od alata za suzbijanje korupcije koje je preporučio GRECO. Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa kao važno antikorupcijsko tijelo, neće moći obavljati svoje primarne funkcije sprječavanja sukoba interesa te će biti onemogućeno u utvrđivanju jesu li dužnosnici postupali ‘časno, pošteno, savjesno, odgovorno i nepristrano čuvajući vlastitu vjerodostojnost i dostojanstvo i povjerenje građana’ iz čl. 6. Zakona.“

ZAŠTITA ZVIŽDAČA

„Tijekom 2021. godine započet je proces transponiranja EU Direktive o zaštiti zviždača u hrvatsko zakonodavstvo. Usprkos određenim unapređenjima, prvotni Prijedlog novog Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti koji je upućen na e-savjetovanje nije predvidio jačanje zaštite zviždača kroz osiguravanje uvjeta za pristup besplatnoj pravnoj pomoći i psihosocijalnoj podršci zviždačima. Nakon provedenog savjetovanja, u prijedlog Zakona upućen u saborsku proceduru uvrštena je odredba o pravu zviždača na besplatnu primarnu pravnu pomoć, no prijedlog Zakona ne predviđa pravo na besplatnu sekundarnu pravnu pomoć koju pružaju odvjetnici a koja primarno uključuje zastupanje u sudskim postupcima, kao ni pravo na psihosocijalnu podršku što uvelike slabi sustav zaštite zviždača u Hrvatskoj.

 Iako Hrvatsku još uvijek karakterizira nedovoljno poticajno okruženje za prijavitelje nepravilnosti koji često odustaju od prijavljivanja zbog nerazumijevanja okoline i straha od posljedica, u 2021. godini ipak je došlo do porasta broja medijskih istupa osoba koje su ukazivale na nepravilnosti i nezakonita postupanja u svojim radnim sredinama.“

Više info na: https://www.kucaljudskihprava.hr/wp-content/uploads/2022/04/KLJP_GI2021-Online_2704.pdf