Eurobarometar: Povjerenje hrvatskih građana oko trošenja novca za oporavak od korona-krize
10.09.2021.
Da je europski plan ključan za rješenje krize u njihovoj zemlji misli 60 posto građana EU-a, od toga se 13,8 posto u potpunosti, a 46,2 posto uglavnom slaže s tom tvrdnjom. U Hrvatskoj i više ljudi dijeli to mišljenje, njih 63,4 posto, odnosno 12,9 posto ih se u potpunosti, a 50,5 uglavnom slaže.
Hrvatska je iznad europskog prosjeka i kad je u pitanju potreba za transparentnim i kontroliranim trošenjem europskog novca. S time se slaže više od 90 posto hrvatskih državljana (59,9 posto u potpunosti se slaže i 30,2 posto uglavnom) u odnosu na oko 85 posto na razini cijele EU (53,4 posto u potpunosti se slaže, a 31,7 posto uglavnom).
Hrvati su po pitanju povjerenja vladajućima ispod EU prosjeka. Čak 32,5 posto u potpunosti ne vjeruje da će Vlada Andreja Plenkovića ta sredstva trošiti ispravno, dok im uglavnom ne vjeruje 29,7 posto ispitanih. Potpuno povjerenje u Vladu ima 5,6 posto građana i uglavnom im vjeruje 24,7 posto, a ne zna njih 7,4 posto.
Zašto više od 62 posto hrvatskih građana ne vjeruje da će Plenković i njegovi ministri ispravno koristiti velike europske novce? Možda je s time povezana činjenica da Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) istražuje tri slučaja malverzacija s europskim novcem u Hrvatskoj.
Slučaj Galić: OLAF je zatražio povrat novca i Hrvatskoj preporučio da kazneno prijavi Galića, jer je radove na novoj zgradi vinarije, europskim novcem, izvodila tvrtka njegovog sina.
Centar za rehabilitaciju Varaždin, čija je osnivačica poduzetnica Dubravka Lekić OLAF istražuje te tvrdi da je zlorabila više od četiri milijuna kuna europskog novca, odnosno da je lažirala dokumentaciju oko količine posla plaćenog europskim novcima. Traži da ju Hrvatska procesuira, te da Lekić vrati sredstva u EU fond.
Uz sve to nameće se i pitanje brzine korištenja europskih sredstava, s obzirom na sporo trošenje deset puta manjeg avansa od 88,9 milijuna eura iz Fonda solidarnosti EU-a za obnovu nakon zagrebačkog potresa kojeg država mora potrošiti do lipnja 2022.
