Borba protiv korupcije: globalni izazov, hrvatska stvarnost

Korupcija je jedan od najvećih izazova suvremenog društva – prisutna u različitim oblicima, od javnih institucija i političkih sustava do poslovnog sektora i svakodnevnog života građana. Iako se često doživljava kao apstraktan ili dalek problem, njezine posljedice izravno utječu na kvalitetu života, povjerenje u institucije i društvenu pravednost.

Prema procjenama međunarodnih organizacija, korupcija usporava gospodarski razvoj, povećava nejednakosti i otežava ostvarivanje temeljnih ljudskih prava. Upravo zato borba protiv korupcije nije samo pravno pitanje – ona je istovremeno moralno, društveno i ekonomsko pitanje.

Globalna slika: zajednički problemi, zajednička odgovornost

Na globalnoj razini, brojne države i dalje se suočavaju s ponavljajućim obrascima korupcije: političkim utjecajem na institucije, nedostatkom transparentnosti u javnim nabavama, izostankom učinkovitih sankcija za zlouporabe te ograničenim prostorom za djelovanje civilnog društva i istraživačkih novinara.

Upravo zbog toga Ujedinjeni narodi u svojim porukama za 2024./2025. godinu naglašavaju nekoliko ključnih smjerova djelovanja:

• jačanje vladavine prava i neovisnosti institucija
• osnaživanje mehanizama za prijavu nepravilnosti
• digitalizaciju javne uprave kao alat za smanjenje korupcijskog rizika
• aktivno uključivanje građana u nadzor nad radom institucija

Borba protiv korupcije, jasno je, ne može biti izoliran proces – ona zahtijeva međunarodnu suradnju, ali i snažnu lokalnu provedbu.

Hrvatska: između reformskih obećanja i stvarnih promjena

Hrvatska već godinama ističe borbu protiv korupcije kao jedan od nacionalnih prioriteta. Ipak, percepcija građana i brojna iskustva iz prakse ukazuju na trajno nepovjerenje u institucije i spor tempo stvarnih promjena.

Među najizraženijim izazovima i dalje se ističu:

• dugotrajni i neučinkoviti sudski postupci
• politički utjecaj na imenovanja i procese odlučivanja
• netransparentni postupci javne nabave
• zlouporabe na lokalnoj razini
• nedovoljna i neujednačena zaštita zviždača

Iako su digitalizacija i novi zakonski okviri donijeli određene pomake, bez dosljedne primjene propisa, učinkovitog sankcioniranja i veće osobne odgovornosti nositelja javnih funkcija, stvarni učinci ostaju ograničeni.

Uloga Transparency International Hrvatska

Transparency International Hrvatska kontinuirano upozorava da borba protiv korupcije ne smije biti povremena ni simbolična tema. Ona mora biti sustavna, dugoročna i temeljena na konkretnim mjerama.

U svom radu TIH posebno naglašava:

• potrebu za većom transparentnošću rada javne uprave
• jačanje integriteta i odgovornosti u političkom sustavu
• provedbu učinkovitih antikorupcijskih mjera na lokalnoj razini
• edukaciju mladih i građana o njihovim pravima
• podršku zviždačima i poticanje prijavljivanja nepravilnosti

Kao dio globalne mreže Transparency Internationala, TIH djeluje kao neovisni glas koji zagovara odgovorno upravljanje javnim resursima i jačanje povjerenja u institucije.

Građani kao ključ promjene

Borba protiv korupcije ne počinje u institucijama – ona počinje kod svakog pojedinca. Informiranost, korištenje prava na pristup informacijama, sudjelovanje u radu lokalne zajednice i prijavljivanje nepravilnosti ključni su alati kojima građani mogu izravno pridonijeti promjenama.

Svaki glas, svaka prijava i svako odbijanje sudjelovanja u koruptivnim praksama jačaju otpornost društva na zlouporabe.

I na kraju…

Borba protiv korupcije podsjetnik je da transparentnost, integritet i odgovornost nisu opcija – oni su nužnost. Hrvatska ima potencijal za napredak, ali on ovisi o stvarnoj političkoj volji, neovisnosti institucija i aktivnom sudjelovanju građana.

Borba protiv korupcije nije teret.
Ona je ulaganje u pravednije, otpornije i odgovornije društvo.