Radno vrijeme Ureda TIH-a: 9.00 -17.00 sati (radnim danom)
  • Youtube Transparency International Hrvatska
  • Facebook Transparency International Hrvatska
  • Twitter Transparency International Hrvatska
×

23.04. Svjetski dan knjige i autorskih prava

23.04.2021.

Autorsko pravo je pravo autora u pogledu njegovog autorskog djela.

Autori djela iz područja književnostiznanosti i umjetnosti imaju isključivo pravo korištenja svog djela, a drugima mogu odobriti ili zabraniti korištenje djela.

Autor može zabraniti odnosno pod ugovorenim uvjetima odobriti umnožavanje, javnu izvedbu, snimanje, emitiranje, prijevod ili prilagodbu svog djela. Autori često imovinska (ekonomska) prava nad svojim djelima ustupaju pojedincima ili pravnim osobama koje ih mogu najbolje komercijalno iskorištavati, u zamjenu za plaćanje naknade koje ovise o korištenju djela. Međutim, moralna prava autora vezana su uz osobu autora i nisu prenosiva. Moralna prava autora samo su djelomično prenosiva u slučaju smrti autora.

Autorskim pravom ne štiti se ideja nego autorsko djelo koje je izražaj ideje, bez obzira na vrstu ili kvalitetu izražavanja. Autorsko pravo nastaje samim ostvarenjem djela i, za razliku od većine drugih oblika intelektualnog vlasništva, ne podliježe administrativnim ili registracijskim postupcima.

Srodna prava su prava koja su bliska (odnosno srodna ili susjedna) autorskom pravu, pretpostavljaju već postojanje autorskog djela i imaju svoj poseban predmet zaštite, a u Hrvatskoj prema Zakonu o autorskim pravima i srodnim pravima (skraćeno ZAPSP) pružaju zaštitu:

  1. Umjetnicima izvođačima na njihovim izvedbama,
  2. Proizvođačima fonograma na njihovim fonogramima,
  3. Filmskim producentima (proizvođačima videograma) na njihovim videogramima,
  4. Organizacijama za radiodifuziju na njihovim emitiranjima,
  5. Nakladnicima na njihovim izdanjima,
  6. Proizvođačima baza podataka na njihovim bazama.

 

 

Više informacija:

 

Kakva je situacija u Republici Hrvatskoj?

Do veljače 2021. godine bilo je malo ozbiljnijih pravnih postupaka nositelja prava protiv krajnjih korisnika za povrede putem Interneta. Nekoliko je mogućih razloga za ovo: hrvatsko tržište nije naročito veliko, industrija temeljena na iskorištavanju autorskih djela relativno je malena, a nositelji prava su bili prisiljeni svoje napore fokusirati najprije na ozbiljnije povrede. Međutim, razumno je za očekivati da će se situacija promijeniti u budućnosti, te da će nositelji prava početi posvećivati više pažnje povredama do kojih dolazi putem Interneta. Za takve slučajeve hrvatsko pravo već sada predviđa nekoliko građanskopravnih i kaznenopravnih sredstava za provedbu i zaštitu autorskog i srodnih prava.

Prvo, nositelji prava mogu tražiti građanskopravnu zaštitu svojih prava te zahtijevati plaćanja naknada za neovlašteno korištenje djela, naknadu štete i sl. Zbog oskudne sudske prakse po ovom pitanju, nije moguće pretpostaviti na koji bi se način određivali iznosi koje bi krajnji korisnici bili dužni platiti u slučaju povreda putem Interneta.

Drugo, povrede moralnih i imovinskih prava mogu dovesti i do kaznenih sankcija. Međutim, primjena kaznenog zakonodavstva ograničena je samo na one slučajeve u kojima povreda autorskog ili nekog od srodnih prava uzrokuje štetu veću od 60 000 HRK (ili se stekne imovinska korist veća od tog iznosa). Iz tog razloga, nije naročito vjerojatno da bi povrede manjeg opsega, počinjene od strane krajnjih korisnika, imale za posljedicu izricanje kaznenih sankcija.

Konačno, vrijedi napomenuti da hrvatsko pravo predviđa i mogućnost izricanja sigurnosne mjere zabrane pristupa Internetu. Međutim, ova mjera moguća je samo u slučaju prethodnog izricanja sankcije u kaznenom postupku.

Više informacija:

 

Online prijava korupcije

Prijavi korupciju

Ispuni formu
Prijavite se za newsletter

Primajte obavijesti

2021 © Transparency International Hrvatska. Sva prava pridržana. Izrada web stranica