{"id":9502,"date":"2021-11-02T11:42:14","date_gmt":"2021-11-02T11:42:14","guid":{"rendered":"http:\/\/localhost:10245\/?p=9502"},"modified":"2021-11-02T11:42:14","modified_gmt":"2021-11-02T11:42:14","slug":"korupcija-u-listopadu-2021-godine-950","status":"publish","type":"novosti","link":"https:\/\/transparency.hr\/hr\/novost\/korupcija-u-listopadu-2021-godine-950\/","title":{"rendered":"KORUPCIJA U LISTOPADU 2021. GODINE"},"content":{"rendered":"<p><strong>Zagreba\u010dki &lsquo;Bog javne rasvjete&lsquo; dobio tri godine zatvora, mora vratiti \u010dak 5,7 milijuna kuna<\/strong><\/p>\n<p>Vrhovni sud potvrdio je gotovo \u010ditavu osu\u0111uju\u0107u presudu kojom je biv&scaron;i voditelj zagreba\u010dkog Odsjeka za gra\u0111enje i odr\u017eavanje javne rasvjete&nbsp;Mijo Maro&scaron;evi\u0107&nbsp;na zagreba\u010dkom \u017dupanijskom sudu bio osu\u0111en na tri godine zatvora te mu je oduzeta ilegalna imovina od 5,7 milijuna kuna.<\/p>\n<p>Naime, premda se Maro&scaron;evi\u0107u, koji je navodno sam sebe zvao &quot;Bog javne rasvjete&quot;, sudilo samo za primanje oko 173.000 kuna mita, na njega je primijenjeno tzv. pro&scaron;ireno oduzimanje nezakonite imovinske koristi, odnosno Maro&scaron;evi\u0107u je oduzeta sva imovina \u010dije porijeklo on i \u010dlanovi njegove obitelji nisu mogli dokazati.<\/p>\n<p>Upravo je po pitanju oduzimanja imovinske koristi Vrhovni sud neznatno izmijenio presudu koja je bila glasila da Maro&scaron;evi\u0107 mora vratiti 5,9 milijuna kuna imovinske koristi. Naime, kako je to obrazlo\u017eio Vrhovni sud, kada se oduzima pro&scaron;irena imovinska korist, onda se pojedina\u010dni iznosi mita ne mogu jo&scaron; dodatno pribrajati \u010ditavoj prona\u0111enoj ilegalnoj imovini jer se pretpostavlja da su oni ve\u0107 njezin dio.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>Afera leasing ku\u0107e<\/strong><\/p>\n<p>Leasing&nbsp;dru&scaron;tva u Hrvatskoj dvanaest su godina varala&nbsp;svoje klijente, koji su pla\u0107ali&nbsp;puno vi&scaron;e rate leasinga ne&scaron;to &scaron;to su trebali.<\/p>\n<p>Takva praksa bi se vjerojatno nastavila da nije bilo sada ve\u0107 biv&scaron;e direktorice RBA Leasinga Sanje Mehinovi\u0107, koja je ne samo prijavila svoju leasing ku\u0107u za nepravilnosti i nezakonitosti nego je predala i sve dokaze, nakon kojih regulatoru Hanfi nije bilo te&scaron;ko donijeti rje&scaron;enje.<\/p>\n<p>Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (HANFA) u svom rje&scaron;enju spominje zastaru, &scaron;to je i&scaron;lo na ruku leasing ku\u0107ama, koje su spremne obe&scaron;tetiti samo one klijente kojima nije pro&scaron;ao rok zastare od pet godina. Od 700 milijuna kuna koje su otete&nbsp;od \u010dak 50 tisu\u0107a klijenata, leasing ku\u0107e tako su spremne vratiti tek malo vi&scaron;e od 20 milijuna kuna u slu\u010dajevima koji&nbsp;nisu&nbsp;u zastari. Ostali prevareni sad moraju&nbsp;neizvjesnim sudskim putem tra\u017eiti novac koji im je otet.<\/p>\n<p>Mehinovi\u0107 je u razgovoru za Index prepri\u010dala kako je Hanfa na po\u010detku nevoljko radila na otkrivanju prevare&nbsp;iako su joj bili predo\u010deni svi dokazi te kako nikada nije imala uvid u spis iako je bila podnositelj predstavke. Naglasimo kako se prevara doga\u0111ala od 2008. do 2020. godine.&nbsp;\u017digman je na \u010delu Hanfe od velja\u010de 2018. godine, Mehinovi\u0107 podnosi prvu predstavku u svibnju 2019. godine, a prvo rje&scaron;enje Hanfe protiv neke leasing ku\u0107e, u ovom slu\u010daju RBA leasinga, sti\u017ee deset mjeseci kasnije, i to u o\u017eujku 2020. godine.&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>Sumnja na prepla\u0107en posao u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU<\/strong><\/p>\n<p>Telegramu je iz MUP-a slu\u017ebeno potvr\u0111eno kako policija provodi kriminalisti\u010dko istra\u017eivanje u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova Europske unije. Istra\u017euju se sumnje u o\u010dito prepla\u0107eni posao izrade softvera koji je Telegram otkrio&nbsp;jo&scaron; 2019. godine. Policija je prije nekoliko tjedana, 27. rujna, u&scaron;la u Ministarstvo s nalogom za pretres. Nakon toga su zaplijenili dio kompjutorske opreme i dokumentaciju.<\/p>\n<p>Tvrtka Ampelos 2018. dobila je od Ministarstva regionalnog razvoja, kojim je tada upravljala Gabrijela \u017dalac, unosan posao na razvoju&nbsp;<em>Informacijskog sustava za strate&scaron;ko planiranje i upravljanje razvojem.&nbsp;<\/em>Ugovor je bio vrijedan 13 milijuna kuna bez PDV-a, a Telegram je ustanovio da je taj iznos bio daleko ve\u0107i od prave vrijednosti naru\u010denog.<\/p>\n<p>Naime u poslovnim knjigama Ampelosa prona\u0111en je&nbsp;tro&scaron;ak izrade sustava koji je iznosio 2,9 milijuna kuna. Pojednostavljeno, softver koji je ko&scaron;tao 2,9 milijuna kuna, Ministarstvo je platilo 13 milijuna.<\/p>\n<p>Va\u017eno je napomenuti i kako je Ministarstvo na taj projekt prvo planiralo potro&scaron;iti 5.764.800 kuna. Potom su 2017. procijenili vrijednost na 9 milijuna i 860 tisu\u0107a kuna, da bi na kraju, 2018., zavr&scaron;ili na spomenutih 13 milijuna, odnosno 16 s PDV-om. Prije dobivanja posla, tvrtka Ampelos imala je jednog jedinog zaposlenog te se borila s blokadama.<\/p>\n<p>Nekoliko tjedana prije policije, to\u010dnije 9. rujna, u Ministarstvo prvo do&scaron;li djelatnici Europskog ureda za borbu protiv prijevara (OLAF) koji su zape\u010datili dio ureda. Iz te institucije Telegramu su odgovorili kako zbog \u010duvanja tajnosti mogu\u0107e istrage i po&scaron;tivanja potrebne procedure ne smiju odgovarati na upite oko slu\u010dajeva koje mo\u017eda istra\u017euju.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>Vrhovni sud potvrdio presudu u slu\u010daju FIMI MEDIA<\/strong><\/p>\n<p>Vrhovni sud je 13.10.2021 djelomi\u010dno potvrdio presudu iz ponovljenog postupka u slu\u010daju Fimi media pa \u0107e HDZ zbog izvla\u010denja novca iz dr\u017eavnih institucija i tvrtki morati platiti 3.5 milijuna kuna kazne, dok je biv&scaron;em premijeru i predsjedniku HDZ-a Ivi Sanaderu kazna s osam smanjena na sedam godina zatvora.<\/p>\n<p>Uz biv&scaron;eg premijera i nekada&scaron;njeg predsjednika HDZ-a, ali i te stranke koja \u0107e uz 3.5 milijuna kuna kazne dr\u017eavi morati vratiti i 14.6 milijuna kuna nepripadne koristi, u studenome 2020. nepravomo\u0107no su u ponovljenom postupku osu\u0111eni i Sanaderovi suoptu\u017eenici.<\/p>\n<p>HDZ je osu\u0111en na pla\u0107anje nov\u010dane kazne od tri i pol milijuna kuna i povrat 14.6 milijuna kuna u prora\u010dun, dok je stranci u prvom su\u0111enju izre\u010dena nov\u010dana kazna od pet milijuna kuna.<\/p>\n<p>Za kaznu HDZ-u Vrhovni sud je ocijenio da je rije\u010d o vode\u0107oj parlamentarnoj stranci koja zbog ve\u0107eg broja \u010dlanstva, ali i broja zastupnika ima zna\u010dajne prihode. &quot;Stoga pla\u0107anje izre\u010dene nov\u010dane kazne ne\u0107e dovesti u pitanje egzistenciju pravne osobe te \u0107e se posti\u0107i svrha ka\u017enjavanja&quot;, zaklju\u010dio je najvi&scaron;i sud u pravomo\u0107noj presudi.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>Uhi\u0107enja u Splitsko-dalmatinskoj \u017eupaniji zahvaljuju\u0107i hrabrom zvi\u017eda\u010du<\/strong><\/p>\n<p>Kako doznaje Slobodna Dalmacija u Splitu su policija i PNUSKOK proveli novu akciju i uhitili najmanje &scaron;est osoba s podru\u010dja otoka Bra\u010da, Splita i Ka&scaron;tela. Do nove akcije do&scaron;lo je nakon vi&scaron;emjese\u010dne istrage splitskog USKOK zbog sumnje da je organizirana grupa provodila malverzacije sa zemlji&scaron;tem i pribavljanjem gra\u0111evinskih dozvola za atraktivne lokacije u bra\u010dkim uvalama, posebice na podru\u010dju op\u0107ine Milne i to na lokacijama koje nikada nisu bile gra\u0111evinske.<\/p>\n<p>O malverzacijama sa zemlji&scaron;tima na Bra\u010du naga\u0111a se ve\u0107 neko vrijeme, a u velja\u010di ove godine na\u010delnik bra\u010dke op\u0107ine Milna&nbsp;Frane Lozi\u0107&nbsp;za emisiju Provjereno Nove TV je ispri\u010dao kako je primao prijetnje smr\u0107u, jer je ukazivao na ilegalne radnje preko kojih su se zara\u0111ivali milijuni eura. \u010cuvala ga je i policija.<\/p>\n<p>Kako je Lozi\u0107 tada ispri\u010dao investitori bi dobivali gra\u0111evinske dozvole za parcele u uvalama Joja, Smokvina i &Scaron;pacami\u017ea, koje nikada nisu bile gra\u0111evinske. Prikazali su da je na lokaciji postojala nekretnina prije nego &scaron;to je 2011. donesen Zakon o legalizaciji i zatra\u017eili legalizaciju koju bi odobrio ured u Supetru.<\/p>\n<p>Navodnu nekretninu bi onda &ldquo;sru&scaron;ili&rdquo; i po velikim cijenama prodali zemlji&scaron;te s &ldquo;\u010distim&rdquo; papirima, a kupci, navodno se radi o nekoliko stranih tvrtki u vlasni&scaron;tvu francuskih dr\u017eavljana, bi pribavili zamjensku gra\u0111evinsku dozvolu za izgradnju novog objekta na toj lokaciji. Te gra\u0111evinske dozvole je navodno odobravala Sne\u017eana Brali\u0107.<\/p>\n<p>Frane Lozi\u0107 potvrdio je za Index da su aktualna uhi\u0107enja na Bra\u010du povezana&nbsp;s njegovim prijavama.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>Direktor u Vara\u017edinu prevario banku. Uzeo milijunske kredite, znao da ih ne\u0107e vratiti<\/strong><\/p>\n<p>Vara\u017edinska&nbsp;policija \u0107e zbog prevare&nbsp;u gospodarskom poslovanju i krivotvorenja&nbsp;slu\u017ebene ili poslovne isprave kazneno prijaviti 41-godi&scaron;njaka koji je kao direktor tvrtke na temelju neistinitih podataka od banke zatra\u017eio i dobio kredite&nbsp;od 5.5 milijuna eura koje&nbsp;nije vra\u0107ao.<\/p>\n<p>Policija je priop\u0107ila kako&nbsp;osumnji\u010denog tereti da je&nbsp;kao direktor i odgovorna osoba tvrtke,&nbsp;u namjeri pribavljanja nepripadne imovinske koristi, sklapao&nbsp;i podnosio&nbsp;na potvrdu sporazume&nbsp;o osiguranju nov\u010dane tra\u017ebine.<\/p>\n<p>Po tim sporazumima njegova tvrtka, u svojstvu korisnika kredita banci kao vjerovniku, kao zalog daje&nbsp;zalihe robe u svom&nbsp;vlasni&scaron;tvu, znaju\u0107i da su te pokretnine ve\u0107 bile optere\u0107ene zalo\u017enim pravom u korist druge banke.<\/p>\n<p>Pritom je neistinito predo\u010dio da na zalihama roba nema tereta te da iste mogu biti odgovaraju\u0107i instrument osiguranja.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>&Scaron;ef Fine je posao \u010di&scaron;\u0107enja Fine dao obitelji svog kuma<\/strong><\/p>\n<p>FINA je unosan vi&scaron;emilijunski&nbsp;posao \u010di&scaron;\u0107enja svojih poslovnica dala tvrtki osnovanoj prije koju godinu, a u vlasni&scaron;tvu je obitelji kuma Dra\u017eena \u010covi\u0107a, direktora uprave Fine.&nbsp;<\/p>\n<p>U sije\u010dnju ove godine direktor uprave Fine Dra\u017een \u010covi\u0107, \u010dovjek koji je predsjednik nadzornog odbora Fina GS-a, unutar te tvrtke osnovao je tvrtku specijaliziranu za \u010di&scaron;\u0107enje poslovnih prostora, a zove se Fina gotovinski servisi usluge. Ili kra\u0107e, Fina GS usluge.&nbsp;<\/p>\n<p>No umjesto da Fina GS usluge, \u010disti brojne poslovnice Fine diljem Hrvatske, ona je radije za taj posao anga\u017eirala vukovarsku tvrtku Betonica, koja je u vlasni&scaron;tvu Marija Krnji\u0107a, \u010dovjeka koji je o\u017eenio k\u0107er kuma &scaron;efa Fine. Dakle, k\u0107er \u010covi\u0107evog kuma.&nbsp;<\/p>\n<p>Betonica s kojom Finine tvrtke neposredno i bez javnog natje\u010daja posluju osnovana je uo\u010di \u010covi\u0107evog dolaska na \u010delo Fine. S 2015. na 2016. godinu.<\/p>\n<p>Tvrtku Fina GS usluge, dr\u017eavnu firmu registriranu za \u010di&scaron;\u0107enje, iz Indexa su upitali koliko su do sada isplatili privatnoj tvrtki registriranoj za \u010di&scaron;\u0107enje da \u010disti njihove prostorije, no odgovor nisu dobili.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>Biv&scaron;i na\u010delnik Lastova i jo&scaron; pet osoba osumnji\u010deni za korupciju i bespravnu gradnju<\/strong><\/p>\n<p>Biv&scaron;i na\u010delnik Op\u0107ine Lastovo Leo Kati\u0107 i jo&scaron; pet osoba prijavljeni su zbog primanja mita, zlouporabe polo\u017eaja i ovlasti te protupravne gradnje nakon vi&scaron;emjese\u010dnog kriminalisti\u010dkog istra\u017eivanja rije\u010dkog PNUSKOK-a u koordinaciji sa \u017dupanijskim dr\u017eavnim odvjetni&scaron;tvom u Dubrovniku.<\/p>\n<p>Policijska uprava dubrova\u010dko-neretvanska izvijestila je, ne navode\u0107i imena, da je 60-godi&scaron;nji \u010delnik jedinice lokalne samouprave u Dubrova\u010dko-neretvanskoj \u017eupaniji osumnji\u010den za dva kaznena djela zlouporabe polo\u017eaja i ovlasti, kao i kaznena djela protupravne gradnje, primanja mita u gospodarskom poslovanju te jo&scaron; jednu zlouporabu polo\u017eaja i ovlasti.<\/p>\n<p>Me\u0111u osumnji\u010denima su i 35-godi&scaron;nji i 47-godi&scaron;nji direktori op\u0107inskog poduze\u0107a, koje se tereti za zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju i povredu obveze vo\u0111enja trgova\u010dkih i poslovnih knjiga.<\/p>\n<p>Uz njih, za 61-godi&scaron;njeg voditelja poslovanja obrta sa splitskog podru\u010dja sumnja se na to da je po\u010dinio kazneno djelo davanja mita u gospodarskom poslovanju, a za 67-godi&scaron;nju gra\u0111evinsku inspektoricu da je po\u010dinila tri kaznena djela zlouporabe polo\u017eaja i ovlasti.<\/p>\n<p>Na kraju, za 66-godi&scaron;njeg investitora nezakonite gradnje na pomorskom dobru se sumnja na to da je po\u010dinio kazneno djelo protupravne&nbsp;gradnje.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Zagreba\u010dki &lsquo;Bog javne rasvjete&lsquo; dobio tri godine zatvora, mora vratiti \u010dak 5,7 milijuna kuna Vrhovni sud potvrdio je gotovo \u010ditavu osu\u0111uju\u0107u presudu kojom je biv&scaron;i voditelj zagreba\u010dkog Odsjeka za gra\u0111enje i odr\u017eavanje javne rasvjete&nbsp;Mijo Maro&scaron;evi\u0107&nbsp;na zagreba\u010dkom \u017dupanijskom sudu bio osu\u0111en na tri godine zatvora te mu je oduzeta ilegalna imovina od 5,7 milijuna kuna. Naime, [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":8145,"menu_order":0,"template":"","categories":[],"novosti_category":[64],"class_list":["post-9502","novosti","type-novosti","status-publish","has-post-thumbnail","hentry","novosti_category-novosti"],"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/transparency.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/novosti\/9502","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/transparency.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/novosti"}],"about":[{"href":"https:\/\/transparency.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/novosti"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/transparency.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/transparency.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/8145"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/transparency.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=9502"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/transparency.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=9502"},{"taxonomy":"novosti_category","embeddable":true,"href":"https:\/\/transparency.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/novosti_category?post=9502"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}