{"id":9236,"date":"2018-01-24T11:19:21","date_gmt":"2018-01-24T11:19:21","guid":{"rendered":"http:\/\/localhost:10245\/?p=9236"},"modified":"2024-11-06T06:27:18","modified_gmt":"2024-11-06T06:27:18","slug":"korupcija-unistava-hrvatsku-ali-borba-protiv-nje-ne-postoji-667","status":"publish","type":"novosti","link":"https:\/\/transparency.hr\/hr\/novost\/korupcija-unistava-hrvatsku-ali-borba-protiv-nje-ne-postoji-667\/","title":{"rendered":"Korupcija uni\u0161tava Hrvatsku, ali borba protiv nje ne postoji"},"content":{"rendered":"

Korupcija uništava Hrvatsku, ali borba protiv nje ne postoji<\/a> (novinarka Helena Puljiz)<\/strong><\/p>\n

Kad se gra\u0111ane pita, korupcija je hrvatski problem broj jedan, ali borba protiv nje nikako da za\u017eivi. Štoviše, stru\u010dnjaci s kojima smo razgovarali za Deutsche Welle uvjereni su kako se u Hrvatskoj borba protiv korupcije nikad nije ni dogodila. <\/strong>Predsjednica Transparency International Hrvatska Davorka Budimi<\/strong>r, sudac Trgova\u010dkog suda Mislav Kolakuši\u0107<\/strong> i sociolog kriminala i sveu\u010dilišni profesor dr. Renato Mati\u0107 <\/em><\/strong>jedinstveni su u uvjerenju da u Hrvatskoj borba protiv korupcije danas uop\u0107e ne postoji.<\/span><\/p>\n

Dok se slu\u017ebeni Zagreb pripremao za ulazak Hrvatske u Europsku uniju, pod pritiscima iz Bruxellesa, ubrzano se stvarao zakonodavni okvir koji je trebao osigurati da se Hrvatska, po ulasku, ne\u0107e na\u0107i pod monitoringom EU-a zbog izostanka antikorupcijskih mjera. Zakoni su se prepisivali, a gra\u0111ani su nekoliko mjeseci bili izlo\u017eeni agresivnim propagandnim akcijama u kojima ih se uvjeravalo da je koruptivno ponašanje neprihvatljivo i da je po\u017eeljno da prijavljuju koruptivna nedjela. Odvijala su se i propagandna privo\u0111enja mo\u0107nih politi\u010dkih aktera, ali nijedan takav slu\u010daj nije do danas dobio svoj pravomo\u0107ni sudski pravorijek, a svi pompozno privo\u0111eni u\u017eivaju blagodati statusa slobodnih gra\u0111ana.<\/p>\n

Više nema ni propagandnih akcija ni promotivnih hapšenja, a problem korupcije jedva da itko više i spominje premda je ona bila glavna tema prošlih predsjedni\u010dkih izbora.<\/p>\n

„Ne radi se o korupciji nego o veleizdaji“<\/p>\n

Sudac Trgova\u010dkog suda Mislav Kolakuši\u0107, koji je zbog borbe protiv korupcije i ovršnog zakona koji je stotine tisu\u0107a gra\u0111ana gurnuo u bijedu, dobio nadimak sudac–pravednik, u razgovoru za DW isti\u010de kako korupcija uništava hrvatsko društvo i da je situacija svakim danom sve gora.<\/p>\n

še društvo, ali na\u017ealost svakim danom svjedoci smo sve gore situacije. Zakoni se pišu po narud\u017ebi lobija pa je tada i svako otimanje javnog novca – našeg novca, zakonito. Što je to korupcija? To je kada se u postupku javne nabave nešto što vrijedi 1 milijun plati 1 milijun i za to se primi 'naknada' od 10.000 kn jer ste izabrali baš tog dobavlja\u010da. Kod nas je pravilo da se nešto što vrijedi 1 milijun plati 50 milijuna kuna javnog – našeg novca i uzme 'naknada' od 100.000 kn, a tada to više nije korupcija ve\u0107 veleizdaja. Prema javno dostupnim podacima pojedini kilometri autoceste su koštali i 150 milijuna kn, a ka\u017eu da je Europski prosjek 30 milijuna kuna po kilometru, koliko je koštala i trasa Zagreb Split. Sagradili smo 1.000 km. Dok se gra\u0111anima prezentira farbanje tunela, nitko se ne bavi razlikom od stotina milijuna ili milijardi kn. Korupcija je kada se Ovršnim zakonom omogu\u0107i da se pojedinci na troškovima tog postupka obogate dok se siromašni gra\u0111ani tjeraju u bijedu", naglašava Kolakuši\u0107.<\/p>\n

Politi\u010dke elite proizvode društveni kaos jer se u njemu dobro snalaze budu\u0107i da za njih vrijede posebna pravila. Kolakuši\u0107 naglašava i da je izrazito prisutna korupcija u pravosu\u0111u, a on se 10 godina ve\u0107 zala\u017ee da sve odluke sudova budu javne, bez anonimizacije sudaca i stranaka jer je sadašnje skrivanje protivno Ustavom odre\u0111enoj javnosti sudskih postupaka.<\/span><\/p>\n

Izvor problema – politi\u010dko kadroviranje<\/p>\n

"Nije isto donositi odluke koje odudaraju od prava i zdravorazumske logike pod nadzorom javnosti ili u tajnosti. Nije isto ako je odluka i njezino obrazlo\u017eenje dostupno samo strankama u postupku ili cijeloj javnosti. Kako u raspolaganju javnim novcem, tako je i u sudskim postupcima osnovni korak protiv korupcije javnost cijelog sudskog procesa. U našem kaznenom zakonodavstvu nedostaju nov\u010dane kazne koje bi se izricale uz kazne zatvora za kaznena djela korupcije i utaje poreza. Veliki broj ljudi protiv kojih se vode postupci za privredni kriminal ili korupciju prenio je imovinu na bliske osobe te su dijelovi kaznenih odluka, kojima im se nala\u017ee da plate štetu koju su po\u010dinili prora\u010dunu, mrtvo slovo na papiru. Ako pored kazne guljenja krumpira izreknete i nov\u010danu kaznu, primjerice u iznosu od 10 milijuna kn, osobi koja na sebi nema ništa, a bila je 10 godina direktor javnog društva iz kojeg su nestale stotine milijuna kuna, za\u010dudili biste se kako bi ista bila pla\u0107ena u kratkom roku da se nov\u010dana kazna zamjenjuje za bezuvjetnu kaznu zatvora kao i za sitne prekršaje", upozorava Kolakuši\u0107.<\/p>\n

Sociolog kriminala dr. Renato Mati\u0107, koji godinama istra\u017euje korupciju i njezine uzroke, prošle je godine objavio znanstveno istra\u017eivanje koje je pokazalo da je politi\u010dko kadroviranje klju\u010d problema kad je rije\u010d o sna\u017enoj otpornosti korupcije u Hrvatskoj.<\/p>\n

"Ljudi koji su stvarali i doprinijeli da se korupcija generira, kad se na\u0111u na poziciji vlasti, kao floskulu predla\u017eu rješenja. Ne mo\u017ee se sustav koji je korupciju stvorio i od nje \u017eivi boriti protiv korupcije. Nismo bili korumpiraniji nikad do sad, ulazak u EU nije ništa riješio, politi\u010dke elite smatraju da su ispunili formu i to je to. Korupcija, u okolnostima politi\u010dkog utjecaja u javnim profesionalnim strukturama, postaje i opstaje uobi\u010dajena, o\u010dekivana i po\u017eeljna aktivnost, a u okviru o\u010dekivanog institucionalnog djelovanja omogu\u0107uje se njezina obnova i poja\u010dava otpornost, \u010dak i ako je u društvu ostvaren pomak u razvoju percepcije i svijesti o korupciji. Djelotvorna strategija borbe protiv korupcije zapo\u010dinje razvlaštenjem politi\u010dkih aktera od bilo kakvoga politi\u010dkog utjecaja na profesionalne procese i strukture u javnim institucijama, a prvi je korak u tom smjeru raskid s praksom politi\u010dkoga kadroviranja", isti\u010de dr. Mati\u0107.<\/p>\n

U vrijeme dok je predsjednica hrvatske vlade bila Jadranka Kosor izgledalo je da je krenula odlu\u010dna borba protiv korupcije. Ali, ubrzo je ona maknuta, a korupcija se nastavila širiti.<\/p>\n

Ljudi ne vjeruju da se išta mo\u017ee promijeniti<\/strong><\/p>\n

Predsjednica Transparency Internationala Hrvatska, vode\u0107e nevladine organizacije koja se bori protiv korupcije, Davorka Budimir <\/strong>smatra da borba protiv korupcije nikad nije postojala, da su korupcija i potkradanje dr\u017eave naslije\u0111e iz bivšeg sustava u koje nitko ne \u017eeli dirati jer predstavljaju vrijednosni sustav politi\u010dkih elita. Formalno se osnivaju institucije koje bi se trebale boriti protiv korupcije, ali im se u Dr\u017eavnom prora\u010dunu ne osiguravaju sredstva za elementarno funkcioniranje.<\/strong><\/p>\n

"Korupciju gra\u0111ani uvijek isti\u010du kao jedan od najve\u0107ih problema našeg društva, ali kad se ve\u0107 27 godina ne doga\u0111a nikakva promjena na tom polju gra\u0111ani po\u010dinju vjerovati da se to ni ne mo\u017ee promijeniti i da je korupcija zabetonirana. Politi\u010dke elite uop\u0107e ne \u017eele promjene ni borbu protiv korupcije. Hrvatska je, pod pritiskom EU-a, postavila zakonodavni okvir, usustavila preventivna tijela za borbu protiv korupcije – izabrali smo povjerenika za pristup informacijama, izabrano je Povjerenstvo za spre\u010davanje sukoba interesa, osnovano je tijelo koje kontrolira postupke javne nabave. Sve su te institucije bile zamišljene kao neovisne od politike, ali je za rad tih tijela u startu osigurano premalo financijskih sredstava \u010dime su neke od njih bile gotovo paralizirane \u010dak i u obavljanju osnovnih djelatnosti. U slu\u010daju represivnih institucija koje bi se trebale boriti protiv korupcije još je i gore jer ni njima nisu osigurana financijska sredstva da rade br\u017ee i u\u010dinkovitije. Godinu za godinom glavni dr\u017eavni odvjetnik javno upozorava da nemaju dovoljno materijalnih sredstava za normalan rad. Zbog svega toga smatram da borba protiv korupcije ovdje nikad nije ni bila u fokusu politike", naglašava Budimir. <\/p>\n

Više novca i nacionalna direkcija za borbu protiv korupcije<\/p>\n

Uvjerena je kako je izostanak borbe protiv korupcije najve\u0107i problem u Hrvatskoj i da je ona glavni uzrok i iseljavanja i izumiranja.<\/p>\n

"Sustav je napravljen tako da politika sve kontrolira i sam sustav poti\u010de koruptivne radnje i \u010ditav niz nepravilnosti. Kod nas morate imati politi\u010dku vezu za zapošljavanje na bilo kojoj razini – od \u010dista\u010dice do menad\u017eera, prosje\u010dni gra\u0111ani ne mogu \u017eivjeti od svog rada ili znanja. Hrvatska nema problem ni s ustašama ni s partizanima, generacije koje su se rodile po\u010detkom rata završile su fakultete, zasnivaju svoje obitelji, njima bivši sustav ništa ne predstavlja. Oni tra\u017ee reforme i borbu protiv korupcije, ali toga nema i oni naprosto masovno iseljavaju u društva koja provode reforme i bore se protiv korupcije", zaklju\u010duje Budimir i isti\u010de kako do danas politi\u010dke elite nisu osigurale zakonsku zaštitu prijavitelja korupcije premda se u to kunu u svakoj izbornoj kampanji. Zaštita zvi\u017eda\u010da, istinska kontrola financiranja politi\u010dkih stranaka i postupaka javne nabave, primjereno financiranje dr\u017eavnih institucija koje su zadu\u017eene za borbu protiv korupcije preduvjeti su da uop\u0107e mo\u017eemo govoriti o namjeri da se ovo društvo bori protiv korupcije.<\/p>\n

Sudac Kolakuši\u0107 naglašava kako je za istinski po\u010detak reforme društva i borbe protiv korupcije nu\u017eno napokon po\u010deti primjenjivati Zakon o porezu na dohodak, koji od 2000. godine daje ovlast ispitivanja ste\u010denog dohotka – imovine, koji je najefikasnije sredstvo za povrat sredstava u Dr\u017eavni prora\u010dun i oduzimanje nezakonito ste\u010dene imovine.<\/p>\n

"Porezni zakoni i postupci su u svim razvijenim dr\u017eavama va\u017eniji od Kaznenog zakonodavstva. Porezni postupak je brz jer u njemu gra\u0111anin mora dokazati iz kojih sredstava je pribavljena imovina, za razliku od kaznenog postupka koji je iznimno skup i dugotrajan, u kojem dr\u017eavno odvjetništvo mora dokazati da je netko primio mito, a što je vrlo \u010desto gotovo nemogu\u0107e. Dovesti korupciju i pogodovanje u normalnije okvire je znatno br\u017ee i lakše kroz primjenu poreznih propisa nego kroz kazneno zakonodavstvo, odnosno, ako se ne dopusti u\u017eivanje u plodovima nezakonitog postupanja, onda \u0107e takvih postupanja biti sve manje i manje. Nu\u017eno je hitno osnovati Nacionalnu direkciju za borbu protiv korupcije \u010dijeg bi ravnatelja gra\u0111ani izabrali neposredno i koji bi odgovarao za svoj rad Saboru pod budnim okom gra\u0111ana", zaklju\u010dio je Kolakuši\u0107<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Korupcija uništava Hrvatsku, ali borba protiv nje ne postoji (novinarka Helena Puljiz) Kad se gra\u0111ane pita, korupcija je hrvatski problem broj jedan, ali borba protiv nje nikako da za\u017eivi. Štoviše, stru\u010dnjaci s kojima smo razgovarali za Deutsche Welle uvjereni su kako se u Hrvatskoj borba protiv korupcije nikad nije ni dogodila. Predsjednica Transparency International Hrvatska Davorka […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":11499,"menu_order":0,"template":"","categories":[],"novosti_category":[64],"class_list":["post-9236","novosti","type-novosti","status-publish","has-post-thumbnail","hentry","novosti_category-novosti"],"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/transparency.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/novosti\/9236","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/transparency.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/novosti"}],"about":[{"href":"https:\/\/transparency.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/novosti"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/transparency.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/transparency.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/11499"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/transparency.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=9236"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/transparency.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=9236"},{"taxonomy":"novosti_category","embeddable":true,"href":"https:\/\/transparency.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/novosti_category?post=9236"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}