{"id":9055,"date":"2016-07-11T16:28:45","date_gmt":"2016-07-11T16:28:45","guid":{"rendered":"http:\/\/localhost:10245\/?p=9055"},"modified":"2016-07-11T16:28:45","modified_gmt":"2016-07-11T16:28:45","slug":"bruno-rukavina-hrvatski-su-gradjani-platili-moj-studij-a-netko-ce-drugi-ubirati-plodove-482","status":"publish","type":"novosti","link":"https:\/\/transparency.hr\/hr\/novost\/bruno-rukavina-hrvatski-su-gradjani-platili-moj-studij-a-netko-ce-drugi-ubirati-plodove-482\/","title":{"rendered":"Bruno Rukavina – Hrvatski su gra\u0111ani platili moj studij, a netko \u0107e drugi ubirati plodove"},"content":{"rendered":"

Ako ne na\u0111em posao kao politolog u Hrvatskoj, meni nije problem oti\u0107i u inozemstvo. Ako ništa od ovoga ne uspijem, onda \u0107u biti prisiljen oti\u0107i u politiku i u\u010dlaniti se u jednu od stranaka.<\/a><\/p>\n

Bruno Rukavina, student Fakulteta politi\u010dkih znanosti u Zagrebu, s kolegom Florijanom Baši\u0107em i pod mentorstvom doc. dr. sc. \u0110ane Luša ove je godine osvojio Rektorovu nagradu. S Brunom smo razgovarali o va\u017enim i vru\u0107im temama: o politici (naravno), o studiju i studiranju, mladima u Hrvatskoj, studenticama na politologiji te o glazbi kao inspiraciji.<\/p>\n

Koja je bila tema vašeg istra\u017eivanja?<\/p>\n

Istra\u017eivao sam diskurzivni konstruktivizam migrantske krize u Hrvatskoj, odnosno kako su izjave Vlade i oporbe utjecale na stvaranje stereotipa prema migrantima me\u0111u studentima Sveu\u010dilišta u Zagrebu. Metodološki gledano, radili smo analizu naj\u010ditanijih novina (to su po anketi me\u0111u studentima bili Jutarnji i Ve\u010dernji list), a potom i anketirali 1067 studenata s gotovo svih fakulteta Sveu\u010dilišta u Zagrebu. Konstruktivizam je pristup u me\u0111unarodnim politi\u010dkim odnosima koji smatra da je cijeli svijet društvena konstrukcija. Nema stvarnosti doli one koju si \u010dovjek sam stvori. Temelji se na identitetima, pri\u010dama i naracijama koje politi\u010dari stvaraju. Bitno je vidjeti što nam to politi\u010dke elite govore i kakav je odnos njihovih izjava sa stvarnom situacijom na terenu.<\/em><\/p>\n

Što je bilo najte\u017ee dok si pisao rad?<\/p>\n

Posao oko rada sam podijelio s kolegom Florijanom Baši\u0107em, tako da je svatko dobio odre\u0111eni dio zadatka. Ne mogu govoriti za njega, ali meni je najte\u017ei dio bio diskurzivna analiza, kad smo iš\u010ditavali 160-ak \u010dlanaka i tra\u017eili rije\u010di i izjave koje su se politi\u010dari koristili u migrantskoj krizi. Druga najte\u017ea stvar mi je bila tra\u017eenje i prou\u010davanje literature za teorijski dio rada. Ova nagrada mi je poticaj za daljnja istra\u017eivanja, kao i napredak u akademskim krugovima, jer kao što je rekao rektor Boras na dodjeli nagrade: Ve\u0107ina današnjih dekana i rektora dobila je rektorovu nagradu i to je odli\u010dan temelj za daljnja napredovanja u akademskoj zajednici. Iako mi je ovo veliki poticaj za daljnja istra\u017eivanja, ne vjerujem da \u0107u u skoro vrijeme imati mogu\u0107nost raditi na fakultetu, niti napredovati u akademskim krugovima.<\/em><\/p>\n

"Dok drugi \u010ditaju o sportu, ja \u010ditam o politološkim temama"<\/em><\/p>\n

Osim što imaš Rektorovu nagradu, kakav si ina\u010de student?<\/p>\n

Imam odli\u010dan uspjeh na fakultetu. Tri puta sam proglašavam studentom generacije, a po svemu sude\u0107i, i ove godine \u0107u isto biti proglašen. Tako da sam završio preddiplomski studij politologije s najboljim ukupnim uspjehom – akademska razina: summa cum laude – s najve\u0107om \u010daš\u0107u. Nastojim se baviti razli\u010ditim aktivnostima, ali ovdje u Zagrebu imam mnogo više mogu\u0107nosti nego u svom rodnom Senju. Tako volontiram u Transperency International Hrvatska, <\/strong>od nedavno sam postao \u010dlan novog Centra za empirijska istra\u017eivanja na fakultetu, ali tako\u0111er sudjelujem u razli\u010ditim projektima i radionicama  van fakulteta. Pri tom je va\u017eno imati socijalni kapital uz koji \u0107eš dobivati razli\u010dite informacije o projektima u koje se mogu uklju\u010divati.<\/em><\/p>\n

Koji ti je bio najte\u017ei ispit na fakultetu?<\/p>\n

Najte\u017ei ispiti su mi bili oni koji su vezani za ekonomiju. Iako su vrlo zanimljivi, moje znanje o ekonomiji je na po\u010detku studija bilo vrlo siromašno. Ekonomija mi nije ja\u010da strana i nevoljko dajem ekonomske prognoze, za razliku od onih politi\u010dkih, svakome treba biti jasno da se ekonomija mora prou\u010davati uz politiku jer sfera interesa i mo\u0107i le\u017ei u ekonomiji isto kao i u politici, samo su mehanizmi nešto druga\u010diji. Politika i ekonomija su sestre isto poput politike i prava, iako je politika najstarija sestra, ovisi o dvije mla\u0111e. Ostali ispiti su mi bili nešto lakši, jer sam se pri upisu na fakultet dvoumio izme\u0111u povijesti i prava, pa sam tako odabrao politologiju gdje se prou\u010dava i pravo i povijest, kao i sve ostale društvene discipline<\/em>.<\/p>\n

Kako u\u010diš?<\/p>\n

Stvar je vrlo jednostavna. Upisao sam ono što me zanima. Mo\u017eda me ispo\u010detka nije zanimalo, ali imao sam izbor: ili \u0107u zavoljeti ovo što radim i uspjeti ili \u0107u zamrziti i propasti. Kad \u010ditam neke analiti\u010dke \u010dlanke o nekoj politološkoj temi, to je isto kao da netko koga zanima nogomet \u010dita \u010dlanak o utakmici. Osim toga, u\u010dim redovito. Nisam kampanjac, pa da sve ostavim u zadnji \u010das. Tako\u0111er, ja vrlo malo spavam, jer jednostavno ne mogu spavati, pa tako se svako jutro di\u017eem oko 6 sati i uvijek malo ponovim prije faksa. Kad su ispiti, uvijek volim ponoviti s kolegama neko gradivo tako što se me\u0111usobno ispitujemo. Za vrijeme ispita u\u010dim nešto više, nego ina\u010de, ali trud se isplati.<\/em><\/p>\n

Zašto si odabrao baš politologiju? Kakve su mogu\u0107nosti za politologe u Hrvatskoj?<\/p>\n

Problem s politologijom u Hrvatskoj je taj što nitko ne zna što politolog uistinu radi. Na\u017ealost, Hrvatska još uvijek pripada staroj kontinentalnoj tradiciji u \u010dijoj je sr\u017ei pravo, a potom ekonomija. U anglosaksonskoj tradiciji (SAD, Kanada i Velika Britanija), pravnici i politolozi dijele prvo mjesto, a potom dolaze ekonomisti. Politologija daje širinu i dubinu u razumijevanju politi\u010dkih situacija. To se najbolje vidjelo nakon izbora u studenome prošle godine. Kako nije bilo \u010distog pobjednika, nego su po\u010deli pregovori izme\u0111u MOST-a, HDZ-a i SDP-a, glavni analiti\u010dari bili su politolozi, jer je to podru\u010dje mo\u0107i i politike, a ne prava, jer nema pravnog obrasca s kojim \u0107e se sastaviti ve\u0107ina u parlamentu.<\/em><\/p>\n

izvor:studentski.hr<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Ako ne na\u0111em posao kao politolog u Hrvatskoj, meni nije problem oti\u0107i u inozemstvo. Ako ništa od ovoga ne uspijem, onda \u0107u biti prisiljen oti\u0107i u politiku i u\u010dlaniti se u jednu od stranaka. Bruno Rukavina, student Fakulteta politi\u010dkih znanosti u Zagrebu, s kolegom Florijanom Baši\u0107em i pod mentorstvom doc. dr. sc. \u0110ane Luša ove je godine […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"menu_order":0,"template":"","categories":[],"novosti_category":[64],"class_list":["post-9055","novosti","type-novosti","status-publish","hentry","novosti_category-novosti"],"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/transparency.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/novosti\/9055","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/transparency.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/novosti"}],"about":[{"href":"https:\/\/transparency.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/novosti"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/transparency.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/transparency.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=9055"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/transparency.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=9055"},{"taxonomy":"novosti_category","embeddable":true,"href":"https:\/\/transparency.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/novosti_category?post=9055"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}