Rast prijavljenih korupcijskih kaznenih djela prošle je godine u Hrvatskoj porastao za \u010dak 135 posto.<\/p>\n
"Iznimno nas veseli što su gra\u0111ani sve osjetljiviji na korupciju i sve hrabriji prijavljivati ju. Svojim djelovanjem trebamo pokazati nultu stopu tolerancije na korupciju – od najni\u017eih do najviših razina. Prijavama te tra\u017eenjem moralne, politi\u010dke i kaznene odgovorosti korumpiranih osoba mo\u017eemo unaprijediti hrvatsko društvo Isti\u010demo – to što je broj prijava zna\u010dajno porastao nije dovoljno da se korupcija u društvu smanji, ve\u0107 je potrebno izgra\u0111ivati takav sustav u kojem \u0107e procedure i postupci biti precizni, a pojedinci ih svojim ponašanjem ne\u0107e mo\u0107i zlorabiti. Beskompromisna borba protiv korupcije je temelj zdravog društva<\/em> ", izjavila je Davorka Budimir, predsjednica TIH-a.<\/p>\n Za Hinu su sve ve\u0107i broj prijava korupcije komentirali \u017darko Puhovski, Renato Mati\u0107 i Mate Lauši\u0107.<\/p>\n Analiti\u010dar \u017darko Puhovski smatra da rast prijavljenih korupcijskih kaznenih djela u prošloj godini ne mora zna\u010diti da takvih nedjela u realnosti doista ima više ve\u0107 da su ih gra\u0111ani \u010deš\u0107e spremni prijavljivati, što zna\u010di da se mijenja atmosfera u društvu, zahvaljuju\u0107i djelovanju policije, dr\u017eavnog odvjetništva i medija.<\/p>\n Primjerice, nasilja u obitelji bilo je najviše dok se takva djela nije prijavljivalo jer se smatralo da je to normalan na\u010din rješavanja bra\u010dnih razmirica, kazao je Puhovski.<\/p>\n Sociolog Renato Mati\u0107 ocjenjuje tako\u0111er da je u smislu gra\u0111anskog razumijevanja porasla osjetljivost na koruptivne pojave, koje mu\u010de našu svakodnevnicu i sprije\u010davaju društveni razvoj.<\/p>\n No, s obzirom da o tome nije provedeno znanstveno istra\u017eivanje, Mati\u0107 napominje da je rije\u010d tek o pokazatelju eventualnih pozitivnih promjena u porastu gra\u0111anske svijesti.<\/p>\n "To bi moglo ukazivati na \u010dinjenicu da su ljudi postali osjetljivi i da su shvatili da mogu s povjerenjem prijaviti koruptivno nedjelo, da ne\u0107e zbog toga imati institucionalne probleme i da \u0107e biti zašti\u0107eni od posljedica s kojima su se suo\u010davali pioniri hrvatskih zvi\u017eda\u010da", kazao je Mati\u0107.<\/p>\n Stru\u010dnjak za sigurnost i bivši policijski inspektor Mate Lauši\u0107 smatra da tek treba vidjeti je li porastao broj prijavljenih korupcijskih kaznenih djela zbog rasta svijesti ili je razlog ogor\u010denost zbog pretrpljene prijevare. No, sla\u017ee se da je tom rastu svakako doprinio i kvalitetniji rad policije.<\/p>\n Upitan ima li korupcije u hrvatskom društvu više ili manje, Lauši\u0107 je kazao da tamna brojka ostaje nepoznanica, ali da porast prijavljenih korupcijskih kaznenih djela za \u010dak 135 posto ipak pokazuje da raste povjerenje u policiju, koja ima bolju prevenciju i operativu.<\/p>\n Lauši\u0107 smatra da u MUP-ovom izvješ\u0107u nedostaju podaci o sredstvima i snagama kojima su obavljeni ti poslovi, odnosno je li porastao broj djelatnika koji rade na suzbijanju gospodarskog kriminaliteta.<\/p>\n Pregled sigurnosnih pokazatelja za prošlu godinu, koji je MUP nedavno predstavio javnosti, pokazao je da je za gotovo 30 posto pao broj odba\u010denih kaznenih prijava, što je za Lauši\u0107a pozitivan podatak jer pokazuje da policija kvalitetnije provodi kriminalisti\u010dko istra\u017eivanje, pribavlja dokaze i "betonira" kaznenu prijavu.<\/p>\n S njime se sla\u017ee i Puhovski, koji smatra da je razlog tome kvalitetan rad policije, ali i izmjene Zakona o kaznenom postupku kojima su, nakon odluke Ustavnog suda, promijenjeni uvjeti podnošenja kaznenih prijava.<\/p>\n Za Lauši\u0107a su fascinantni podaci po kojima je lani zabilje\u017een visok postotak po\u010dinitelja uhva\u0107enih na djelu, a posebice naknadno otkrivenih po\u010dinitelja.<\/p>\n U policiji se, ka\u017ee Lauši\u0107, najviše vrednuju ta dva segmenta jer pokazuju prisutnost policije na terenu u slu\u010daju hvatanja na djelu i dobar detektivski rad, ako je rije\u010d o naknadnom otkrivanju po\u010dinitelja.<\/p>\n Prema MUP-ovom podacima, policija je prošle godine razriješila \u010dak 36,3 posto kaznenih djela s nepoznatim po\u010diniteljem, no Lauši\u0107 ipak smatra da statistika ponekad mo\u017ee biti varljiva jer ta brojka odska\u010de od europskog prosjeka od 20 do 25 posto naknadno razriješenih kaznenih dijela.<\/p>\n Mogu\u0107a statisti\u010dka pogreška je, ka\u017ee Lauši\u0107, što policija formalno podnosi kaznenu prijavu protiv nepoznatog po\u010dinitelja i u slu\u010dajevima kad detektivi po na\u010dinu izvršenja znaju prijestupnika, pa se to tretira kao naknadno otkrivanje.<\/p>\n MUP-ovi podaci pokazali su tako\u0111er da je za gotovo 30 posto u odnosu na 2012. pao broj nezakonitih prelazaka hrvatske granice, iako je tzv. balkanska ruta i dalje jedna od najaktivnijih ruta za ilegalne prelaske i bilje\u017ei porast takvih prelazaka za 54 posto.<\/p>\n Puhovski smatra neobi\u010dnim što je pao broj nezakonitih prelazaka granice jer je trebalo o\u010dekivati da \u0107e ta brojka rasti s ulaskom Hrvatske u EU. "Trebalo je o\u010dekivati više ljudi i da \u0107e rasti broj azilanata, ali Hrvatska ima vrlo tvrde propise za prihva\u0107anje azilanata", zaklju\u010dio je Puhovski.<\/p>\n Hrvatska, u kojoj je lani zabilje\u017een pad kaznenih djela, našla se u rangu zemalja s malim brojem kaznenih djela na 100 tisu\u0107a stanovnika. Prošle godine prijavljeno je nešto više od 61 tisu\u0107e kaznenih djela, što je desetak tisu\u0107a manje nego u 2012. godini<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Rast prijavljenih korupcijskih kaznenih djela prošle je godine u Hrvatskoj porastao za \u010dak 135 posto. "Iznimno nas veseli što su gra\u0111ani sve osjetljiviji na korupciju i sve hrabriji prijavljivati ju. Svojim djelovanjem trebamo pokazati nultu stopu tolerancije na korupciju – od najni\u017eih do najviših razina. Prijavama te tra\u017eenjem moralne, politi\u010dke i kaznene odgovorosti korumpiranih osoba […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":11815,"menu_order":0,"template":"","categories":[],"novosti_category":[64],"class_list":["post-8712","novosti","type-novosti","status-publish","has-post-thumbnail","hentry","novosti_category-novosti"],"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/transparency.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/novosti\/8712","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/transparency.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/novosti"}],"about":[{"href":"https:\/\/transparency.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/novosti"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/transparency.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/transparency.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/11815"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/transparency.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=8712"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/transparency.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=8712"},{"taxonomy":"novosti_category","embeddable":true,"href":"https:\/\/transparency.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/novosti_category?post=8712"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}