{"id":9935,"date":"2016-05-29T11:22:24","date_gmt":"2016-05-29T11:22:24","guid":{"rendered":"http:\/\/localhost:10245\/?p=9935"},"modified":"2024-11-13T07:04:30","modified_gmt":"2024-11-13T07:04:30","slug":"politicka-korupcija-i-lobiranje-intervju-prof-petak-clan-tih-a-394","status":"publish","type":"antikorupcija","link":"https:\/\/transparency.hr\/hr\/antikorupcija-detalji\/politicka-korupcija-i-lobiranje-intervju-prof-petak-clan-tih-a-394\/","title":{"rendered":"Politi\u010dka korupcija i lobiranje – intervju prof. Petak \u010dlan TIH-a"},"content":{"rendered":"

TIH i HDL <\/a>– zagovaraju Zakon o strateškom zagovaranju i uvo\u0111enje Registra lobista u RH<\/strong><\/p>\n

Prof. Zdravko Petak<\/strong>, profesor javnih politika i \u010dlan skupštine TIH-a u intervju za T-portal <\/a><\/strong>objasnio je osnovnu razliku izme\u0111u politi\u010dke korupcije i lobiranja<\/strong>. <\/p>\n

 U po\u010detku je bio lobist. To\u010dnije, konzultant. Zove se Josip Petrovi\u0107 i radi za MOL. Iz njegove djelatnosti i poslova sa suprugom Tomislava Karamarka izrodila se afera Konzultantica, koja bi potpredsjednika Vlade mogla stajati politi\u010dke karijere, a Hrvatsku novih izbora. Upravo nas je taj lobisti\u010dko-politi\u010dki skandal motivirao da istra\u017eimo što zapravo zna\u010di lobirati u Hrvatskoj. Kako objasniti \u010dinjenicu da je lobiranje u Hrvata još uvijek zakonski neregulirana djelatnost, a sadašnji premijer Tim Oreškovi\u0107 bivši je korporativni lobist farmaceutske tvrtke Eli Lilly, dok je bivši ministar Ante Kotromanovi\u0107 još uvijek je nerealizirani lobist Patton Boggsa? Tko su lobisti u sivoj zoni?<\/p>\n


\nTo su neka od pitanja što Hrvatsku prate od njenih po\u010detaka, ali za razliku od tih vremena, danas se, osim pitanja, sve glasnije \u010duje i \u017eelja za jasnim odgovorom na neka od temeljnih pitanja kad je lobiranje posrijedi. U \u017eelji da rasvijetlimo donekle lobiranje u Hrvata, razgovarali smo s dr. sc. Zdravkom Petakom, profesorom na Fakultetu politi\u010dkih znanosti koji se lobiranjem bavi kao znanstvenik.<\/p>\n

\nProf. Petak nije slu\u010dajno odabran sugovornik, post-doktorsku specijalizaciju iz javnih politika završio je na Indiana University u Bloomingtonu, a jedna od njegovih knjiga zove se i 'Javna dobra i politi\u010dko odlu\u010divanje' (ovaj veznik'i' mogao bi se \u010ditati i kao – lobiranje). Petak je i recenzent prvog priru\u010dnika za lobiranje u Hrvata (autori su Natko Vlahovi\u0107 i Bruno Jeli\u0107) 'Profesionalni lobist: priru\u010dnik o interesnom zagovaranju'. Upravo je u recenziji tog priru\u010dnika Petak lobiranje ozna\u010dio ‘jednim od najva\u017enijih podru\u010dja razumijevanja politi\u010dkog \u017eivota'. U skladu s \u010dinjenicom da ta djelatnost kod nas nije zakonski neregulirana, što pokazuje i slu\u010daj Konzultantica, te je netransparentna, moglo bi se zaklju\u010diti da najve\u0107i dio hrvatskih glasa\u010da zapravo pojma nema o funkcioniranju politi\u010dkog \u017eivota zemlje u kojoj \u017eivi. Ponešto se dozna tek kad – ispliva mulj.<\/p>\n

Pri\u010da i afera Konzultantica u jednom svom segmentu izvukla je pred javnost lobiranje, djelatnost koja je u svijetu, za razliku od nas, (ipak) ure\u0111ena. U Hrvatskoj to nije slu\u010daj. Lobiranje u Hrvatskoj formalno ne postoji, lobisti nisu registrirani, ali posluju. Kako vi vidite stanje u Hrvatskoj, sla\u017eete li se s ocjenom da se kod nas ne zna tko kome za što pla\u0107a i tko s kime odr\u017eava sastanke kad je zagovaranje partikularnih interesa posrijedi? Još uvijek se do\u017eivljava da je lobiranje kad s ministrom na tajnom mjestu pojedete kilu janjetine?<\/p>\n

Da, kod nas lobiranje nije prakti\u010dki regulirana sfera djelovanja, a javnost je uglavnom do\u017eivljava kao neku vrstu ‘lova u mutnom’. No rije\u010d je o posve legitimnoj djelatnosti kojom se nastoji utjecati na donositelje odluka u suvremenim demokracijama. Naime, u prakti\u010dno svim sektorskim politikama, koje se\u017eu od energetske, poljoprivredne do prometne, zaštite okoliša i tako redom, svoje interese imaju ne samo akteri koji djeluju u domeni vlasti, ve\u0107 i svi tzv. horizontalni dionici, od poslovnih zajednica do nevladinih udruga i sindikata. Ti akteri ne mogu donositi autoritativne odluke, jer je to u rukama instanci kao što su nacionalne vlade, gradona\u010delnci, \u017eupani, Europska komisija, sudovi, MMF itd, ali mogu utjecati na odluke putem pregovaranja i suradnje. Naravno, taj utjecaj u demokratskim sustavima \u010desto se ne odvija na izravan na\u010din, nego upotrebom razli\u010ditih vrsta lobista. Premda je, dakako, za koninentalnu Europu svojstveno da va\u017enu ulogu ima upravo izravno pregovaranje, poznato kao sustav socijalnog partnerstva. No to, dakako, ne zna\u010di da i u takvim sustavima ne postoji lobiranje, Dapa\u010de! Ina\u010de, svijet lobiranja uklju\u010duje razli\u010dite vrste lobista: one koji rade na ugovor (contract lobbyists) i zastupaju istodobno više klijenata. Nerijetko takve vrste usluga daju bivši politi\u010dari, zakonodavci, gradona\u010delnici, guverneri itd. Zatim postoje tzv. in-house lobisti, koji rade za pojedine organizacije, asocijacije ili poslovne organizacije koje se u potpunosti ili dijelom bave lobiranjem. Lobisti koji rade za takve vrste organizacija predstavljaju zapravo samo jednog klijenta, njihova poslodavca. Zatim postoje razli\u010dite vrste vladinih lobista, jednako kao i lobista koji zastupaju izravno neke gra\u0111anske inicijative, tako da je podru\u010dje lobiranja izrazito široko, pro\u017eeto kompleksnim odnosima i zato se danas smatra da ga je potrebno vrlo precizno regulirati.<\/p>\n

\nLobist Natko Vlahovi\u0107 tvrdi da Hrvatska treba javni registar lobista<\/p>\n

Mo\u017eemo li povu\u0107i paralelu sa zemljama u kojima je lobiranje zakonski ure\u0111eno? Što lobisti smiju, a što ne smiju? Gdje lobiranje prelazi u korupciju? Mo\u017eete li dati neki primjer iz svijeta i je li po vama prvi potpredsjednik Vlade Karamarko u pri\u010di oko MOL-a bio u politi\u010dki kompromitiraju\u0107oj poziciji? Posebna su pri\u010da lobiranje preko stranaka i pritjecanja sumnjiva novca u njihove blagajne. Koliko smo se tu maknuli od metafore s janjetinom?<\/p>\n

Korupciju i lobiranje je u demokratskim društvima mogu\u0107e razmjerno dobro razlu\u010diti, a preduvjet svega toga je transparentnost \u010ditavog procesa i sna\u017eni sustav regulacije lobiranja. Bez toga se ulazi na ‘skliski teren’. \u010cini mi se da se upravo to dešava u Hrvatskoj. Ne bih ulazio u politi\u010dke ocjene spomenute afere. Meni se kao društvenom istra\u017eiva\u010du mnogo va\u017enijim \u010dini sustavno istra\u017eivanje na\u010dina na koji se provodi lobiranje u Hrvatskoj. Upravo sudjelujem u jednom takvom znanstvenom projektu koji vode jedan od najpoznatijih ameri\u010dkih istra\u017eiva\u010da lobiranja te jedna slovenska politologinja. U istra\u017eivanju nastojimo zahvatiti pitanja strategija i tehnika putem kojih klju\u010dne interesne skupine lobiraju za svoje interese, zatim pitanje percepcije lobista i interesnih skupina u o\u010dima javnosti. Posebno nas zanima pitanje profesionalizacije lobiranja, odnosno, kako se regulira pitanje naknada za usluge lobiranja, koliko je zapravo lobisti\u010dkih tvrtki u Hrvatskoj i kako djeluju, koliko je \u010ditav proces transparentan itd. Stav je svih sugovornika s kojima smo do sada razgovarali, a rije\u010d je o bitnim akterima koji su sudjelovali u oblikovanju temeljnih politika koje se provode u ovoj zemlji, da lobiranje treba sustavno regulirati. A da je ono što trenutno imamo u Hrvatskoj u tom pogledu više nego skromno i tek u povojima.<\/p>\n

\nEuropski povjerenici odbijaju razgovarati s lobistima koji nisu u Registru transparentnosti!<\/p>\n

Lobiranje prati pri\u010da o velikim zaradama. Naš poznati lobist Natko Vlahovi\u0107 tvrdi da ‘lobiranje nije igranje golfa i sudjelovanje na skupim ve\u010derama’. 'Po prirodi stvari, lobiranje je slo\u017eeni proces koji traje‎. Odra\u0111ivanja velikog broja sastanaka i stalno pra\u0107enje zbivanja podrazumijeva organizirani rad. Sjajno je ako vam netko \u017eeli platiti milijune, onda valjda i vrijedite toliko i imate potrebne reference. Radni dan lobista koji aktivno radi na predmetu traje dugo, sadr\u017ei ogromnu koli\u010dinu informacija, sastanke, razgovore, putovanja, utvr\u0111ivanje klju\u010dnih ljudi… Slo\u017eenost i vrsta lobisti\u010dke usluge definirat \u0107e i bud\u017eet s kojim se radi. Tako\u0111er, koli\u010dina potrebnih sati i profesionalno iskustvo ljudi odre\u0111uju cijenu. Obi\u010dno timovi rade lobiranje, dvoje, troje ljudi koje poznaju aktere i procese. Bud\u017eeti, odnosno ugovori, mogu i\u0107i od 5000 eura 100.000 mjese\u010dno, no puno je faktora u tim iznosima, tako da su to minimalni i maksimalni parametri', napominje. Na pitanje koliko je registriranih lobista u Hrvatskoj te kako se mo\u017ee dosko\u010diti ‘lovcima u mutnom’, Vlahovi\u0107 otkriva kako Hrvatska ima 40 registriranih lobista u Europskom parlamentu, a Hrvatsko društvo lobista trenutno broji 64 \u010dlana. 'To su jedine brojke s kojima raspola\u017eemo. Osobno mislim da bi u registru koji se treba napraviti u Hrvatskoj trebalo biti preko dvjesto subjekata. HDL je pozitivan primjer i to prepoznaje i EK i OECD jer mi nismo \u010dekali skandal da uka\u017eemo na potrebu regulacije profesionalnog lobiranja. Dr\u017eave \u017eele zaštititi integritet svojih institucija definiraju\u0107i pravila igre. U EK ne mo\u017eete dobiti sastanak s povjerenikom ako niste u Registru transparentnosti.'<\/p>\n

U lobiranju se vrte velike svote novca. Postoji li na\u010din da se prati tijek novca? Recimo, ameri\u010dka lobisti\u010dka tvrtka Patton Boggs (za koju se pisalo da je anga\u017eirala bivšeg ministra obrane Kotromanovi\u0107a, koji je to na koncu opovrgnuo i zaposlio se kod Ivana \u010cermaka) ameri\u010dkom Kongresu uredno \u0107e prijaviti da ju je za lobiranje anga\u017eirala hrvatska vlada. Zašto \u0107e taj iznos u nas biti prezentiran kao dr\u017eavna tajna? Zna li se cjenik lobiranja u Hrvatskoj? Kako se ispla\u0107uju ti iznosi?<\/p>\n

Znam da se u lobiranju vrti prili\u010dno veliki novac, no ne mogu i\u0107i u detalje, jer o tom aspektu ne znam previše.<\/p>\n

U Bruxellesu navodno lobira 30.000 lobista i utje\u010du na 75 posto propisa. U \u010demu se uop\u0107e ogleda ‘demokracija’ kad se propisi kreiraju prema utjecaju i koli\u010dini novca koji daju najmo\u0107niji? Hrvatski ribari, primjerice, znatno bi bolje prošli da su imali uspješnije lobiste. Tako tvrdi Natko Vlahovi\u0107, lobist akreditiran u EU.<\/p>\n

Gospodin Vlahovi\u0107 odli\u010dno poznaje sustave lobiranja, dobro je informiran u tome i posve mu je jasna shema lobiranja koja je na djelu u Bruxellesu. Ina\u010de, u javnim poslovima vezanim uz EU, osim klju\u010dnih institucija poput Europske komisije, Vije\u0107a ministara, Europskog parlamenta itd. djeluje i široka mre\u017ea interesnih organizacija, u kojoj se mogu sna\u0107i samo izrazito sposobni lobisti. Tu je, naime, (prema podacima za 2011.) više od 300 korporacija sa svojim predstavništvima, preko 800 trgovinskih i profesionalnih udru\u017eenja, više od 200 konzultanata za jave poslove, više od 120 pravnih tvrtki, više od 220 predstavnika regija, više od 50 think tankova, gospodarskih komora, tako da se nije lako sna\u0107i u tom kolopletu interesa, njihovih predstavnika i zagovara\u010da razli\u010ditih politika.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

TIH i HDL – zagovaraju Zakon o strateškom zagovaranju i uvo\u0111enje Registra lobista u RH Prof. Zdravko Petak, profesor javnih politika i \u010dlan skupštine TIH-a u intervju za T-portal objasnio je osnovnu razliku izme\u0111u politi\u010dke korupcije i lobiranja.   U po\u010detku je bio lobist. To\u010dnije, konzultant. Zove se Josip Petrovi\u0107 i radi za MOL. Iz njegove djelatnosti […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":12113,"menu_order":0,"template":"","categories":[],"antikorupcija_category":[109],"class_list":["post-9935","antikorupcija","type-antikorupcija","status-publish","has-post-thumbnail","hentry","antikorupcija_category-lobiranje"],"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/transparency.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/antikorupcija\/9935","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/transparency.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/antikorupcija"}],"about":[{"href":"https:\/\/transparency.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/antikorupcija"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/transparency.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/transparency.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/12113"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/transparency.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=9935"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/transparency.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=9935"},{"taxonomy":"antikorupcija_category","embeddable":true,"href":"https:\/\/transparency.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/antikorupcija_category?post=9935"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}