Strane političke zaklade u Hrvatskoj su registrirane kao strane udruge

Rad zaklada u Republici Hrvatskoj reguliran je Zakonom o zakladama i fundacijama (NN 36/95), te Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o zakladama i fundacijama ( NN 64/01), te se nije mijenjao već 15 godina.

Ovim zakonom zaklada je regulirana kao pravni subjekt kojeg mogu osnivati fizičke ili pravne osobe s točno određenom svrhom posredstvom imovine koju posjeduju. U pravilu imovina zaklade je stalna, a sredstva se koriste iz kamata i prihoda. Cilj osnivanja zaklada mora biti usmjeren općekorisnoj ili dobrotvornoj vrijednosti, a ona mora imati vlastita tijela upravljanja.

Zaklade su neovisne i neprofitne organizacije koje mogu biti nezavisne, korporativne, vladine, zaklade lokalnih zajednica ili političke. Trenutno u Hrvatskoj djeluje više od 180 zaklada, a podaci o njima nalaze se u Registru zaklada pri Ministarstvu uprave , a financijski podaci u Registru neprofitnih organizacija pri Ministarstvu financija gdje su dostupni svi podaci od 2012. godine.

Hrvatska praksa je pokazala da su se zaklade počele učestalije osnivati nakon 2007. godine. Neki primjeri korporativnih zaklada poput Zaklade Adris zaslužuju pažnju kao dobro ustrojene, s dva zakladna vijeća (Zakladno vijeće za program znanje i otkrića) i Zakladno vijeće za program stvaralaštvo, ekologija, baština,dobrota). Osnovana je s početnim kapitalom od 10. mil. kuna, a godišnje se u nju izdvaja do 1% ostvarene dobiti, a što kompaniji Adris donosi i smanjenu osnovicu poreza na dobit.

Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva ili Zaklada „Hrvatska za djecu“ osnovane su kao vladine zaklade s ciljem promicanja razvoja civilnog društva ili pak pomoći djeci. Takve zaklade također imaju statute, interne akte i upravljačka tijela, a financiraju se iz sredstava igara na sreću. 

Zaklada hrvatskih branitelja i udovica domovinskog rata također je vladina zaklada koja se financira iz braniteljskog fonda. Neke zaklade osnovane su s ciljem pomoći bolesnima i nemoćnima poput Zaklade Ana Rukavina. Najstarija zaklada u Hrvatskoj je ona koju je osnovao HDZ-a pod nazivom Hrvatska zaklada državnog zavjeta.

U cilju povećanja transparentnosti i smanjivanja koruptivnih rizika važno je upozoriti da u Hrvatskoj djeluju razne strane zaklade, a koje su kod nas registrirane kao strane udruge i vode se u Registru stranih udruga RH pri Ministarstvu uprave.

To su prije svega (abecednim redom) Frierich Ebert Stiftung, Hanns Seidel Stiftung E.V., te Konrad Adenauer Stiftung E.V, dok je Heinrich Boll Stiftung prestala je postojati u RH sredinom 2015. godine.

Prihodi te četiri strane udruge u razdoblju od 2012. do 2015. godine bili su 45,5 mil.kuna. Preko njihovih računa ostvaren je priljev od 112 mil. kuna, a odljev  preko 114 mil. kuna.

Ove tri aktivne strane udruge (s pogrešnim nazivom zaklade) imale su ukupno 11 stalno zaposlenih i na njihove plaće utrošeno je 2.6 mil. kuna bruto ili prosječno 243 tis. kuna po svakom zaposlenom.

Niti jedna od tih stranih udruga nema javno objavljene financijske podatke na svojim Internet stranicama iz kojih bi se moglo iščitati koga zapravo financiraju u Hrvatskoj, koliko je to projekata, koliki je iznos odobren po svakom projektu i da li su oni završeni. 

Neke od tih udruga preko svojih računa su godišnje imali priljev i po 15 mil. kuna, tako da je legitimno postaviti pitanje koga one financiraju u Hrvatskoj.

Hanns-Seidel-stiftung E.V  je njemačka, bavarska zaklada bliska stranci CSU. Kao opis svoje djelatnosti ima navedeno: unaprjeđenje odgoja, narodnog i strukovnog obrazovanja, uključivo pomoć studentima, osobito omogućavanjem pristupa znanstvenoj izobrazbi za nadarene i karakterno prikladne ljude, a kao područje djelovanja razvrstani su u socijalne.

Konrad-Adenauer-stiftungE.V je zaklada Savezne Republike Njenačke. Kao opis svoje djelatnosti ima navedeno: pružanje političkog obrazovanja, istraživanje i dokumentiranje povijesnog razvoja kršćansko-demokratskog poretka, pružanje pomoći proganjanim demokratima, a kao područje djelovanja razvrstani su u kulturu.

Friedrich-Ebert-Stiftung je socijaldemokratska zaklada Njemačke. Kao opis djelatnosti ima naveden unaprjeđenje demokratskog odgoja i obrazovanja, stipendiranja, provođenja seminara, pomaganja stranih institucija, unaprjeđenja umjetnosti i kulture kroz izložbe i sl, a kao područje djelovanja navedeno je prosvjeta. Ured u Zagrebu pokriva i Sloveniju.

Kada se usporede podaci iz opisa djelatnosti tih stranih udruga, područja na kojima djeluju i javno objavljenih podataka o financiranju postavlja se logično pitanje koga zapravo te strane udruge financiraju. Koje političke stranke, institucije, organizacije civilnog društva ili programe financiraju i koje su ukupne koristi za društvo u cjelini od uloženih sredstava u Hrvatsku?

 

Prihodi stranih političkih udruga u RH 2012.-2015.

 

naziv strane udruge/ Zaklada

 

 god.

osnivanja

fin.poka.

na web.

stranici

prihod

2015

prihod 

2014

prihod

2013

prihod 

2012

UKUPNO

2012-

2015 

ukupno br.zaposlenih
Friedich Ebert 2000. Ne 3.768.127 4.784.864 4.433.582 5.296.816  18.283.398 4
Hanss Seidel 1998.  Ne  2.121.591 1.920.837 1.685.979 2.548.867 8.277.274 3
Heinrich boll 2000.      Ne  prestanak 3.326.848 2.064.991 2.390.430 7.782.269  4
Konrad Adenauer  2001.    Ne 2.981.286 2.387.395 3.144.497 2.645.743 11.158.663 4
UKUPNO     8.870.746 12.419.944. 11.329.049 12.881.856 45.501.595  

      Od ukupnih prihoda u razdoblju od 2012.-2015. godine

  • 40%   Friedrich Ebert 
  • 24,5% Konrad Adenauer
  • 18,2% Hanss Seidel
  • 17,1% Heinrich Boll 

Dokumenti

Galerija

Newsletter prijava

Konferencija

Napomene

PRIJAVITE KORUPCIJU

FOTKAJTE KORUPCIJU Filtrirajte korupciju

Područje korupcije

Gospodarstvo

Politika

Javni djelatnici

Ostalo

Pravosuđe

Mjesto korupcije

Pregledajte sve
Donirajte Indeks percepcije korupcije 2015