Profesor Zdravko Petak, član skupštine TIH-a i stručnjak za javnu politiku u Jutarnjem listu

BTI 2014 Hrvatska

Zdravko Petak, profesor na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti, stručnjak za politiku javnog sektora i upravu, jedini je iz Hrvatske sudjelovao u velikom istraživanju koje je financirala ugledna njemačka zaklada Bertelsmann, a proveli vodeći politolozi i politički ekonomisti Europe. U njemu su na više od stotinu parametara ocjenjivane kvaliteta javne uprave, politike s naglaskom na ekonomsku politiku te demokracija u 42 države članice OECD-a i EU. Istraživanje koje obuhvaća najrazvijenije države svijeta prvi put je kao 28. članica EU zahvaćena i Hrvatska. Ta studija je Hrvatsku po kvaliteti uprave i ekonomskoj politici svrstala na samo začelje skupine od 42 države, dok je po stupnju demokracije svrstana za nijansu bolje, ali još uvijek iza Meksika ili Čilea.

Smatrate li da je sadašnja Vlada propustila priliku za reforme i zaustavljanje negativnih ekonomskih trendova?

- Neovisno o nespornim dobrim namjerama ove Vlade, mislim da je snažne i ključne reformske mjere u ekonomskoj sferi i javnoj upravi trebala povući u prvih šest mjeseci mandata, dakle do lipnja 2012. Ako bi se sad, kad je zakoračila u drugu polovicu mandata, odlučila na velike rezove, ova bi koalicija, sasvim sigurno, oduzela sebi šansu za uspjeh na sljedećim parlamentarnim izborima. Osim ako njezini ključni ljudi kao što su premijer Milanović i potpredsjednica Vlade Pusić ne žele napraviti nešto što su neki državnici radili u Europi - povući odlučne reformske mjere koje ih sigurno vode u izborni poraz i u modernoj hrvatskoj povijesti ostati zapamćeni kao odlučni državnici.

Kad kažete da je Vlada trebala provesti glavne reformske mjere u prvih šest mjeseci mandata, na koje točno mjere mislite?

- Trebalo je provesti nekoliko ključnih mjera. Jedna od njih trebala je ići na

  • saniranje sustava javnih poduzeća. Ona je trebala biti pripremljena tako da se sustav javnih poduzeća koji je visoko rastrošan, a s obzirom na usluge koje daje generira jako visoke gubitke, nizom žestokih poteza svede na optimalnu razinu.
  • segment državne uprave, ali ne u onoj mjeri kao u javnim poduzećima. Evo i zašto: kad odbijete vojsku, policiju, zatvorski sustav, carine koje su u nizu stvari zadane i na koje ozbiljno utječe sustav europeizacije, u državnoj upravi ostaje relativno mali prostor za reforme. Reforme su se mogle provesti s agencijama, a nisu napravljene. One su stvarane s idejom da preuzmu jedan dio poslova ministarstava. Agencije svakako imaju smisla i bilo bi izvan pameti da se osnovna forma regulatornih agencije ukine. Međutim, došlo je do njihove proliferacije. Uz to, a to nije radila smo ova Vlada nego i prethodne, nakon što su one formirane, dio poslova koje su obavljala ministarstva prebačen je na agencije, a istodobno je u ministarstvima zadržan isti broj zaposlenih. Njihovim osnivanjem zapravo se povećao broj ljudi u javnoj upravi jer druga strane vage, broj zaposlenih u ministarstvima, nije smanjen. To je na razini središnje države trebala biti ključna reforma u početku javne uprave. Istraživanje zaklade Bertesmann provedeno na oko 60 parametara efikasne javne uprave pokazalo je da postoji katastrofalno niska razina kompetentnosti javne uprave i mogućnosti nadzora nad agencijama.
  • ozbiljni zahvati u konsolidaciji lokalne samouprave

 

 

Galerija

Newsletter prijava

Konferencija

Napomene

PRIJAVITE KORUPCIJU

FOTKAJTE KORUPCIJU Filtrirajte korupciju

Područje korupcije

Gospodarstvo

Politika

Javni djelatnici

Ostalo

Pravosuđe

Mjesto korupcije

Pregledajte sve
Donirajte Indeks percepcije korupcije 2015