Porast prijava korupcije za 135 posto

Rast prijavljenih korupcijskih kaznenih djela prošle je godine u Hrvatskoj porastao za čak 135 posto.

"Iznimno nas veseli što su građani sve osjetljiviji na korupciju i sve hrabriji prijavljivati ju. Svojim djelovanjem trebamo pokazati nultu stopu tolerancije na korupciju - od najnižih do najviših razina. Prijavama te traženjem moralne, političke i kaznene odgovorosti korumpiranih osoba možemo unaprijediti hrvatsko društvo Ističemo - to što je broj prijava značajno porastao nije dovoljno da se korupcija u društvu smanji, već je potrebno izgrađivati takav sustav u kojem će procedure i postupci biti precizni, a pojedinci ih svojim ponašanjem neće moći zlorabiti. Beskompromisna borba protiv korupcije je temelj zdravog društva ", izjavila je Davorka Budimir, predsjednica TIH-a.

Za Hinu su sve veći broj prijava korupcije komentirali Žarko Puhovski, Renato Matić i Mate Laušić.

Analitičar Žarko Puhovski smatra da rast prijavljenih korupcijskih kaznenih djela u prošloj godini ne mora značiti da takvih nedjela u realnosti doista ima više već da su ih građani češće spremni prijavljivati, što znači da se mijenja atmosfera u društvu, zahvaljujući djelovanju policije, državnog odvjetništva i medija.

Primjerice, nasilja u obitelji bilo je najviše dok se takva djela nije prijavljivalo jer se smatralo da je to normalan način rješavanja bračnih razmirica, kazao je Puhovski.

Sociolog Renato Matić ocjenjuje također da je u smislu građanskog razumijevanja porasla osjetljivost na koruptivne pojave, koje muče našu svakodnevnicu i spriječavaju društveni razvoj.

No, s obzirom da o tome nije provedeno znanstveno istraživanje, Matić napominje da je riječ tek o pokazatelju eventualnih pozitivnih promjena u porastu građanske svijesti.

"To bi moglo ukazivati na činjenicu da su ljudi postali osjetljivi i da su shvatili da mogu s povjerenjem prijaviti koruptivno nedjelo, da neće zbog toga imati institucionalne probleme i da će biti zaštićeni od posljedica s kojima su se suočavali pioniri hrvatskih zviždača", kazao je Matić.

Stručnjak za sigurnost i bivši policijski inspektor Mate Laušić smatra da tek treba vidjeti je li porastao broj prijavljenih korupcijskih kaznenih djela zbog rasta svijesti ili je razlog ogorčenost zbog pretrpljene prijevare. No, slaže se da je tom rastu svakako doprinio i kvalitetniji rad policije.

Upitan ima li korupcije u hrvatskom društvu više ili manje, Laušić je kazao da tamna brojka ostaje nepoznanica, ali da porast prijavljenih korupcijskih kaznenih djela za čak 135 posto ipak pokazuje da raste povjerenje u policiju, koja ima bolju prevenciju i operativu.

Laušić smatra da u MUP-ovom izvješću nedostaju podaci o sredstvima i snagama kojima su obavljeni ti poslovi, odnosno je li porastao broj djelatnika koji rade na suzbijanju gospodarskog kriminaliteta.

Pregled sigurnosnih pokazatelja za prošlu godinu, koji je MUP nedavno predstavio javnosti, pokazao je da je za gotovo 30 posto pao broj odbačenih kaznenih prijava, što je za Laušića pozitivan podatak jer pokazuje da policija kvalitetnije provodi kriminalističko istraživanje, pribavlja dokaze i "betonira" kaznenu prijavu.

S njime se slaže i Puhovski, koji smatra da je razlog tome kvalitetan rad policije, ali i izmjene Zakona o kaznenom postupku kojima su, nakon odluke Ustavnog suda, promijenjeni uvjeti podnošenja kaznenih prijava.

Za Laušića su fascinantni podaci po kojima je lani zabilježen visok postotak počinitelja uhvaćenih na djelu, a posebice naknadno otkrivenih počinitelja.

U policiji se, kaže Laušić, najviše vrednuju ta dva segmenta jer pokazuju prisutnost policije na terenu u slučaju hvatanja na djelu i dobar detektivski rad, ako je riječ o naknadnom otkrivanju počinitelja.

Prema MUP-ovom podacima, policija je prošle godine razriješila čak 36,3 posto kaznenih djela s nepoznatim počiniteljem, no Laušić ipak smatra da statistika ponekad može biti varljiva jer ta brojka odskače od europskog prosjeka od 20 do 25 posto naknadno razriješenih kaznenih dijela.

Moguća statistička pogreška je, kaže Laušić, što policija formalno podnosi kaznenu prijavu protiv nepoznatog počinitelja i u slučajevima kad detektivi po načinu izvršenja znaju prijestupnika, pa se to tretira kao naknadno otkrivanje.

MUP-ovi podaci pokazali su također da je za gotovo 30 posto u odnosu na 2012. pao broj nezakonitih prelazaka hrvatske granice, iako je tzv. balkanska ruta i dalje jedna od najaktivnijih ruta za ilegalne prelaske i bilježi porast takvih prelazaka za 54 posto.

Puhovski smatra neobičnim što je pao broj nezakonitih prelazaka granice jer je trebalo očekivati da će ta brojka rasti s ulaskom Hrvatske u EU. "Trebalo je očekivati više ljudi i da će rasti broj azilanata, ali Hrvatska ima vrlo tvrde propise za prihvaćanje azilanata", zaključio je Puhovski.

Hrvatska, u kojoj je lani zabilježen pad kaznenih djela, našla se u rangu zemalja s malim brojem kaznenih djela na 100 tisuća stanovnika. Prošle godine prijavljeno je nešto više od 61 tisuće kaznenih djela, što je desetak tisuća manje nego u 2012. godini

Newsletter prijava

Konferencija

Napomene

PRIJAVITE KORUPCIJU

FOTKAJTE KORUPCIJU Filtrirajte korupciju

Područje korupcije

Gospodarstvo

Politika

Javni djelatnici

Ostalo

Pravosuđe

Mjesto korupcije

Pregledajte sve
Donirajte Indeks percepcije korupcije 2015