2014. - godina u kojoj Hrvatska po uspješnosti borbe protiv korupcije treba dosegnuti prosjek EU

Na kraju godine u kojoj je Hrvatska pokazala nedovoljan pomak u borbi protiv korupcije, udruga Transparency International Hrvatska (TIH) od nadležnih institucija u 2014. godini traži jači angažman.

Prema rezultatima Indeksa percepcije korupcije u Europskoj je uniji prosječna vrijednost indeksa 62.6, a indeks Hrvatske je ispod prosjeka - 48 bodova.

Želja TIH-a je društvo bez korupcije, a jasan pokazatelj da naša zemlja dobrom brzinom ide u pravom smjeru, bilo bi kada bi Hrvatska iduće godine po uspješnosti borbe protiv korupcije dosegnula prosjek Europske unije.

Transparency International Hrvatsku ne brine samo procjena stručnjaka koji stvaraju Indeks percepcije korupcije, nego i osjećaj građana čije se viđenje korupcije bilježi kroz Globalni barometar korupcije. Prema tom istraživanju, hrvatski građani trenutačno najkorumpiranijima smatraju političke stranke, sudstvo i javne službenike. Na ljestvici od 1 (bez korupcije) do 5 (potpuna korupcija) političke stranke i sudstvo dobili su ocjenu 4, slijede javni službenici s ocjenom 3.9 te predstavnička tijela i zdravstvo s ocjenom 3.8.

TIH ne očekuje promjene preko noći, ali nije ni zadovoljan snagom te dinamikom aktualnih promjena. Posljednja zvona za uzbunu su informacije o neradu Nacionalnog vijeća za praćenje provedbe Strategije suzbijanja korupcije te izvješće Državnog ureda za reviziju o financijskoj reviziji političkih stranaka, nezavisnih zastupnika i nezavisnih predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave za 2012. godinu. Ta je financijska revizija utvrdila nepravilnosti kod niza stranaka – BDSH-a, DC-a, HDZ-a, HSS-a, HSU-a, AM-a, ARS-a, BUZ-a, DSU-a, HČSP-a, HSLS-a, Hrasta i PGS-a.

Do danas ni jedan nalaz Državnog ureda za reviziju nije doveo do ključnih kadrovskih reformi, smjena i iskazivanja političke odgovornosti, pa čak ni do pokretanja kaznenih postupaka protiv mnogobrojnih tijela s javnim ovlastima za upravljanje javnim novcem u kojima je državna revizija utvrdila nepravilnosti. Umjesto toga, DORH je rješavao samo pojedine slučajeve. To upućuje na to da sustav fiskalne odgovornosti ne djeluje u praksi te da je još dalek put do potpune transparentnosti rada svih javnih tijela u Hrvatskoj. Činjenica je da za potpunu primjenu zakona koji jačaju fiskalnu i financijsku transparentnost rada javnog sektora, još uvijek ne postoji politička volja ni jedne političke opcije. To se vidi ne samo u kontinuiranom nereagiranju na nalaze Državnog ureda za reviziju, a što bi trebalo biti ključno mjerilo zakonitosti rada javnog sektora kao što je to vrijednost ukorijenjena u zapadnim razvijenim demokracijama gdje postoji sustavna odgovornost prema javnom novcu i novcu poreznih obveznika, već i u tome da povjerenici za informacije nisu dana ključna operativna sredstva nužna za djelovanje ureda koji mora postići jaču transparentnost rada javnog sektora. Izborili smo se za Zakon o fiskalnoj odgovornosti, a čelnici javnih uprava i dalje ne snose odgovornost za nezakonito trošenje javnog novca. I, konačno, Zakon o pravu na pristup informacijama se danas, na žalost, u javnosti i dalje percipira kao akt koji se čini kao da je zapravo samo namijenjen medijima kako bi prodrijeli u tajne poslovanja javnog sektora, a ne kao snažan alat svakog građanina i poreznog obveznika u Republici Hrvatskoj da se informira o postupanju i radu javnih tijela u skladu s objavljenim katalogom informacija i klasifikaciji tajnosti.

Sve navedeno ukazuje na to da se Hrvatska, umjesto da se otvara prema poreznim obveznicima, sustavno udaljava od obveza koje je preuzela pristupanjem u EU među kojima je i potpuna transparentnost rada javnog sektora.

Kontakt za medije: 098 720 221, mediji@transparency.hr

 

Newsletter prijava

Konferencija

Napomene

PRIJAVITE KORUPCIJU

FOTKAJTE KORUPCIJU Filtrirajte korupciju

Područje korupcije

Gospodarstvo

Politika

Javni djelatnici

Ostalo

Pravosuđe

Mjesto korupcije

Pregledajte sve
Donirajte Indeks percepcije korupcije 2015